Ekološka katastrofa u Mađarskoj podsjetila je sličnu deponiju lužnatog mulja tvornice nekadašnje tvornice glinice u Mostaru. Čak 12 milijuna tona crvenog mulja kprijeti izlijevanjem do Jadranskog mora.
"U Bosni i Hercegovini imamo dva odlagališta crvenog mulja. Jedno u Birču kod Zvornika i drugo kod Mostara u Dobrom selu. Deponija u Birču je mnogo bolje osigurana od one u Dobrom selu. Procjene su kako se oko 10 milijuna tona crvenog mulja nalazi uskladišteno na području Dobrog sela", kaže savjetnik ministra okoliša Tomislav Lukić. Prema njegovom mišljenju, ne postoji mogućnost ekološkog incidenta od izlijevanja crvenog mulja kao u Mađarskoj. "Deponija se nalazi u betonskom koritu u depresiji i mislim kako nema mogućnosti za incident", rekao Lukić za Deutsche Welle.

U Dobrom selu vlada strah
Federalno ministarstvo okoliša i turizma ustrajalo je da se prilikom privatizacije mostarskog Aluminija, iz sredstava privatizacije izdvoji 10 posto za sanaciju odlagališta crvenog mulja u Dobrom selu, naglašava Lukić. "Naložili smo Aluminiju Mostar kako stalno mora držati potopljenu površinu od 70 hektara u Dobrom selu", rekao je savjetnik ministra za okoliš Tomislav Lukić.
Međutim, stanje na terenu govori drugačije. Mještani već godinama upozoravaju na ovo odlagalište i kažu tek sada, kada se desila ekološka katastrofa u Mađarskoj, počeli su ozbiljno shvaćati njihove žalbe. "Naravno da nas je strah tog mulja i deponije! Pogotovo sada kada vidimo što se desilo u Mađarskoj! Valjda će sada netko nešto poduzeti", kaže jedna od mještanki Dobrog sela.
U prilog upozorenjima mještana Dobrog sela govori i stav načelnika općine Čitluk Ive Jerkića koji kaže da se problem konstantno prebacuje na nekog drugog: "Mjerodavne federalne institucije moraju hitno osigurati mjere ekološke zaštite odlagališta", poručio je Jerkić.

Što ako dođe potres?
U ogromnom kompleksu bazena koji su građeni jedan oko drugog i na pojedinim mjestima duboki i do 25 metara, nalazi se preko 12 milijuna tona crvenog mulja piše Dw i kaže kako upućeni tvrde kako bi, u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena, mulj mogao iscuriti u Jadransko more.
Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevotvrdi kako je više puta pokušavao ukazati na opasnosti iz ovih deponija. "Još prije 11 godina sam napravio prijedlog studije s međunarodnim izvođačima, ali jednostavno uvijek naiđem na opstrukcije i neprihvaćanja! Građani su duboko svjesni kako se tako što ne bi smjelo tolerirati, ali izgleda kako vlast nije! To je bazen površine od oko 700.000 kvadratnih metara u kom se nalazi ekološki opasan otpad. Postoji prirodni proces isparavanja, a na dubini od 12 ili 13 metara je alkalna masa i to je sigurno prioritet za sanaciju.", kaže dr. Jekauc.
Do sanacije bazena Aluminij mjesnoj zajednici Dobro Selo plaća po 10.000 KM mjesečno kao obeštećenje za eventualne negativne utjecaje.
Prema mišljenju dr. Sulejmana Redžića šefa katedre za ekologiju i zaštitu prirodne okoline na prirodno-matematičkom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu, deponije mulja bi trebale biti znatno bolje osigurane. "Ovo je posljednje upozorenje Bosni i Hercegovini da se slični depoi osiguraju od mogućeg ekološkog incidenta kao i razviju takve tehnologije kako bi se crveni mulj mogao iskoristiti za pravljenje građevinskog materijala i znatne dobiti", ističe dr. Redžić.
Akademik Redžić smatra kako su prioritetna nova ulaganja. "U cijelu situaciju se moraju uključiti nadležna ministarstva kao i institucije koje se bave ovom problematikom. Na koncu, postoji dovoljno razloga da sanacije ovih odlagališta budu nominirani kao projekti koji mogu dobiti sredstva iz EU", navodi dr. Sulejman Redžić.

Ostale vijestiArhiva