Novi Parlament Federacije BiH u sljedećih pola godine morat će se pozabaviti prvim mini korekcijama izravno povezanim s Ustavom u ovome entitetu, ali ne na štetu, nego u korist kantona u oblasti obrazovanja i kulture.
Nakon presude Ustavnoga suda Federacije BiH čiji je zaključke objavila sutkinja Kata Senjak morat će se mijenjati zakon o ministarstvima Federacije prema kojemu je definirano šesnaest ministarskih resora i mjesto premijera, a što bi pak trebalo dovesti i do same izmjene Ustava Federacije koji je pak utvrdio toćnu nacionalnu zastupljenost po popisu pučanstva iz 1991. godine, piše Večernji list.
Naime, Ustavni sud FBiH je, nakon priziva predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto, održao javnu raspravu o utvrđivanju ustavnosti Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave.
Na raspravi održanoj 28. septembra pristupio je samo punomoćnik predsjednice Krišto, dok se u ime Parlamenta FBiH nije niko pojavio. Nakon provedenog postupka Ustavni sud je utvrdio kako je Ustavom FBiH propisano da kantoni "imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti.
Posebno su nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja, te utvrđivanje i provođenje kulturne politike", jasno je navedeno u odluci Ustavnoga suda.
Dakle, isključivo je u nadležnosti kantona, čak se ne radi ni o podijeljenim ovlastima oblast obrazovanja i kulture. Na taj način posve je jasno kako su i ministarstva koja postoje na federalnoj razini obrazovanja, nauke i sporta potpuno protuustavno uspostavljena, jednako kao i ministarstvo kulture.
Kako saznaje Večernji ovom odlukom Ustavnoga suda naloženo je praktično da se u roku od šest mjeseci ova dva ministarstva trebaju ugasiti jer je njihovo postojanje neustavno, jednako kao i odluke koje su donosili. Valja reći kako će ovo pitanje pokrenuti izmjene jednoga dijela Ustava Federacije BiH prema kojemu je precizirano da osam Bošnjaka, petero Hrvata, troje Srba te premijer iz reda "većinskog naroda" sjedi u Vladi FBiH.
U ovome slučaju, poremetit će se i nacionalni balans uspostavljen Petritschevim amandmanima kojima su Hrvati u Federaciji gurnuti u poziciju nacionalne manjine.
Umjesto sedamnaest, Vladu Federacije trebalo bi se nakon korekcija činiti premijer i četrnaest resora. To bi moglo dodatno zakomplicirati i uspostavu vlasti nakon izbora u Federaciji jer je jasno da će dva ministarstva uskoro morati biti ukinuta, te da će nastupiti pozicija u kojoj se neće ispoštovati nacionalna ravnopravnost po popisu stanovništva iz 1991. godine.

Ostale vijestiArhiva