Iako su neka pitanja vezana za sredstva od sukcesije bivše SFRJ, djelimično riješena, još uvijek su sporna velika potraživanja BiH, čija bi naplata mogla riješiti dio nagomilanih problema zemlje.

Aktiva i pasiva
U ovom trenutku neizvjesno je kada će se ponovo sastati Zajednički komitet za sukcesiju bivših republika SFRJ, koji bi trebao raspravljati o Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije kojim se definiše predmet i način raspodjele finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Kočničar i odlagač sastanka je, kao i obično do sada,Srbija, koja bi konačno trebala da pristane na sporazum sa ostalim republikama, odnosno sukcesorima po nekim važnim pitanjima, o kojima se vode pregovori.
''Srbija je dugo izbjegavala sastanak jer, između ostalog, nije imala člana. Međutim sada ima izabranog člana, ali još uvijek izbjegavaju sastanak'' - rekao je za "San" Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora BiH.
Možda nije ni čudo, kada se na tom sastanku očekuje rasplet oko potraživanja BiH od Angole, Kube i Iraka, gdje preduzeće "Energoinvest" iz Sarajeva, ali i druga preduzeća iz bivše SFRJ, imaju višemilionska potraživanja.
Kako sada stvari stoje Centralna banka Kube ne dozvoljava isplatu, dok ne dobije zvaničan jedinstven stav sukcesora SFRJ, a i prema ostalim zemljama sukcesori bi trebali nastupiti zajedno.
Kako je za "San" potvrdio Ljubiša Vladušić, član Zajedničkog komiteta za sukcesiju, tu su i potraživanja od 26 miliona eura koja se nalaze na računima francuskih komercijalnih banaka.
''U toku su i pregovori u vezi sa aktivom bivše SFRJ, Agencije Beogradske banke i Jugobanke u Njujorku, odnosno depozita bivše Narodne banke Jugoslavije kod Adrija banke iz Beča, te pitanja stare devizne štednje Ljubljanske i Invest banke, koja se za sada rješavaju izvan sukcesije'' - kaže Vladušić

Nestali milioni
Stanje na deviznim računima bivše SFRJ u martu 2001. godine, procijenjeno je na 645,55 miliona američkih dolara. Nešto kasnije Narodna Banka Srbije i Crne Gore je obavijestila zemlje sukcesore da se na računima ustvari nalazi 56,67 miliona dolara, a 15,5 odsto ovih sredstava je stavljeno na raspolaganje BiH.
Ostala je sporna razlika od 588,88 miliona dolara koja je nestala za vrijeme dok je SR Jugoslavija bila pod sankcijama UN, piše San.

Ostale vijestiArhiva