Krijumčarenje robe oduvijek je bilo unosan biznis u BiH, a na crno tržište krijumčari pokušavaju plasirati sve, od cigareta, alkohola i kafe, zlata, srebra, namještaja, obuće, odjeće, pa do vijagre i ostalih lijekova.
Iako se stalno pojavljuju informacije o oduzetoj robi u pokušaju krijumčarenja, sudeći prema stepenu sive ekonomije i rezultatima rada carinika, najveći dio krijumčarene robe ipak dolazi do bh. tržišta.
Od početka rada do danas, Uprava za indirektno oporezivanje BiH oduzela je švercovane robe u vrijednosti od 28 miliona KM, piše San.
U 2010. godini zaplijenili su robe u vrijednosti od 2,5 miliona KM, podnijeli su 513 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, zbog sumnje da je učinjen carinski prekršaj za nezakonit uvoz raznih vrsta kozmetike i farmaceutskih proizvoda, nekoliko vrijednih mašina za PVC stolariju, tekstilnih proizvoda, cigareta, dioptrijskih i sunčanih naočala, automobila i dijelova za automobile, razne tehničke robe, tableta, kafe ...
Da li se švercuje manje ili više u posljednjih pet godina, teško je reći, ali prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, čini se da je učinak carinika slabiji, jer su u 2007. godini samo na zaplijenjenoj obući spriječili šverc od 2,2 miliona KM, a ukupno preko 13 miliona KM vrijednosti roba.
Zanimljivo je da je najčešči pokušaj uvoza bez plaćene carine bio iz Kine. Vrlo atraktivna roba za švercere još uvijek je kopija poznatih svjetskih brendova, što je svakako protivzakonito i što praktično predstavlja dupli prekršaj.
U Upravi kažu da, kada otkriju pokušaj uvoza robe koja predstavlja falsifikat poznatih svjetskih brendova, zaustavljaju takvu pošiljku i pozivaju ovlaštenog zastupnika za uvoz te konkretne robne marke u Bosnu i Hercegovinu, koji zaista i potvrđuje da li je riječ o falsifikatu ili ne. Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kaže da se šverceri služe raznim metodama kako bi prokrijumčarili robu u BiH i izbjegli poreze.
"Neki od načina na koje se šverceri odlučuju da bi izbjegli poreze i ostale dažbine te ostvarili što veći profit, su da se roba krijumčari u BiH preko ilegalnih graničnih prelaza. Dešava se i da osoba dođe na legalan granični prelaz, ali da prijavi samo dio robe koju uvozi, dok ostatak prećuti. Ostatak robe koji ne prijave, sakriju u specijalnim bunkerima koje prethodno naprave u vozilu, a koje je vrlo teško otkriti. Krijumčari, takođe, ponekad prijavljuju manju vrijednost robe u odnosu na stvarnu", kaže Kovačević, piše San.
Posebnu pažnju kod švercera svakako zauzimaju cigarete, koje oni na razne načine pokušavaju prokrijumčariti u BiH. Najčešće se prebacuju ilegalnim putevima iz Crne Gore i Srbije u BiH, a potom se skladište i prodaju na crnom tržištu bez poreznih markica BiH.
Međutim, konačnih podataka o švercovanoj robi koja ulazi na domaće tržište, jednostavno nema. Pretpostavka je da je cijela bh. ekonomija ozbiljno podrivena zbog ove pošasti zbog koje se godišnje gube stotine miliona maraka budžetskih prihoda.
U toku 2010. godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH održala je 65 direktnih prodaja i 14 aukcija, na kojima se prodavala razna oduzeta roba, a od prodaje te robe prikupljeno je približno 400 hiljada KM. Ova sredstva su uplaćena na Jedinstveni račun UIO i raspoređena su sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza.

Ostale vijestiArhiva