"Oni žele mogućnost brze odluke, bez velike procedure, brzu promjenu uredbe, ali na ograničeno vrijeme", rekao je dobro upućeni izvor.

Pismo se zasniva na uslovu koji su Haag i Pariz postavili prošle godine, a kako su tada njihove diplomate navele da dvije zemlje žele ostati uvjerene da će se standardi koji su omogućili bezvizni režim poštivati i kad slobodna putovanja u šengenske zemlje stupe na snagu.

Francuska i Holandija smatraju da je došlo vrijeme za uspostavljanje tog "mehanizma", a to znači sistema provjere održavanja standarda, kao i sankcija u slučajevima prekršaja.

Albanskim dopisnicima su briselske diplomate rekle da se Albaniji sugeriše sređivanje unutrašnje političke situacije koja dovodi u opasnost bezbjednost i održavanje reda i zakona, pa tako i bezbjednosti viznog režima.

BiH se ne pominje u negativnom kontekstu u pogledu viznog režima, ali se i u tim razgovorima izražava želja da se što prije osnuje vlast kako bi postojao politički garant situacije u zemlji, pa tako i poštivanja standarda viznog režima.

Ali, nekoliko diplomata koje je Srna konsultovala kažu da bi ukidanje bezviznog režima, pa i privremeno, bilo gotovo nezamisliv politički korak.

"Zahtjevi koje su u svom pismu postavile dvije članice EU - Francuska i Holandija - u pogledu viznog režima su 'maksimalistički', ali toga ne treba da se plašimo. To je početna pozicija u pregovorima. Na narednim sastancima, druge zemlje članice će ih smanjivati dok se ne dođe do kompromisa'', prenio je Srni svoj utisak evropski diplomata.

Sa tom procjenom saglasila se izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon koja još nema podataka o tome da li dvije balkanske zemlje koje su posljednje dobile slobodan vizni režim zadovoljavaju standarde.

"Nismo čuli ništa neobično ili negativno. Evaluacija nije gotova", rekla je za Srnu Fajonova.

Evropska komisija objaviće u maju izvještaj o tome da li se poštuju standardi pod kojima je dat bezvizni režim.

Ostale vijestiArhiva