Ideja da predsjednici najvećih parlamentarnih stranaka preuzmu najvažnije dužnosti u izvršnoj vlasti države, dakle u Vijeću ministara BiH, sve je bliža svojoj konačnoj realizaciji.
Kako saznaje "San" iz svojih izvora, upravo zbog toga posljednjih dolaze i optimističke najave da bi do konačne uspostave nove državne vlasti moglo doći već krajem ovog mjeseca.
Smatra se da bi time bili eliminisani sukobi na relaciji programska ili matematička koalicija i što je još važnije, predsjednici političkih stranaka bi najdirektnije preuzeli konkretnu odgovornost za stanje u državi. Prema izvorima lista "San"., ova ideja bila je na testiranju i u nekim moćnim krugovima međunarodne zajednice i dobila je zeleno svjetlo.
U prilog cijelom tom projektu, čiji se detalji još uvijek glancaju, ide i to da bi šefovi partija kao državni ministri, dakle operativno najodgovorniji za funkcionisanje zemlje i euroatlantske integracije BiH, po logici stvari bitku za državu prebacili na stranke kojima rukovode i više se ne bi mogli skrivati iza "stavova i odluka stranačkog rukovodstva".
U prvom redu je ovdje riječ o predsjednicima SDP-a, SDA, SNSD-a i HDZ-a. Međutim, dvojica stranačkih šefova u startu ispadaju iz igre. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izabran je na oktobarskim izborima za predsjednika Republike Srpske (RS) i on iz te fotelje ne misli ići naredne čtiri godine. Međutim, Dodik ima svoje igrače koje je spreman odmah gurnuti u Vijeće ministara BiH.
Na drugoj strani, Dragan Čović ne može računati ni na kakvu funkciju u izvršnoj vlasti na bilo kojem nivou jer je i dalje na snazi odluka visokog predstavnika kojom mu je to zabranjeno. Međutim, postoje neki blagi signali iz OHR-a da su spremni na poništavanje te odluke ukoliko Čović spusti loptu i prestane sa opstrukcijama uspostave vlasti na federalnom nivou.
Čović ima i problem što dopredsjednika HDZ-a Niku Lozančića ne može poslati na bilo koju funkciju jer je protiv njega u zagrebu pokrenut sudski postupak pošto je utvrđeno da je budžet Hrvatske oštetio za oko 600.000 kuna. Zagrebački sud raspisao je i potjernicu za Lozančićem.
Vijeće ministara ima ukupno devet ministara i predsjedavajućeg. Aktuelni predsjedavajući je Nikola Špirić (SNSD), ministar vanjskih poslova je Sven Alkalaj (Stranka za BiH), ministar sigurnosti Sadik Ahmetović (SDA), ministar odbrane Selmo Cikotić (SDA), ministar finansija i trezora Dragan Vrankić (HDZ), ministar pravde Bariša Čolak (HDZ), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević (SNSD), komunikacija i prometa Rudo Vidović (HDZ 1990), ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović (Stranka za BiH) i ministar civilnih poslova je Sredoje Nović (SNSD). Po nacionalnoj strukturi, u sadašnjem Vijeću ministara su tri Hrvata, tri Bošnjaka, tri Srbina i jedan Jevrej (Alkalaj).
Posljednjih dana Dodik zbunjuje javnost, učinio je to i jučer tvrdnjom da njegova stranka traži četiri ministarska mjesta iako zna da ih ne može dobiti. U pitanju je jedan od trikova iz njegovog arsenala, ovog puta da bi zadovoljio svog koalicionog partnera iz srskog bloka - SDS i šefa te stranke Mladena Bosića. Slično se narednih dana može očekivati i od Čovića koji je pod svoje skute stavio Božu Ljubića, predsjednika HDZ-a 1990.
S obzirom da su i Dodik i Čović lukavi i pragmatični, neće biti nikakvo iznenađenje ako oni ispod svojih kišobrana na pljusak gurnu i Bosića i Ljubića, onda kada im njih dvojica više ne budu trebali.
Šta se u toj i takvoj situaciji može očekivati i ko može preuzeti funkcije državnih ministara?
Čović bi na položaju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH najradije vidio sebi odanu Borjanu Krišto koja je propala na izborima za člana Predsjedništva BiH, a aktuelna je predsjednica Federacije BiH. Izvori bliski njemu kažu da bi on preko Borjane Krišto ostvario neke svoje planove i namjere, prije svega kada je preuzimanje određenih državnih agencija i direkcija.
Istovremeno, on šalje Ljubiću signale da ne bi imao ništa protiv da upravo on bude novi predsjedavajući što ovaj svakako odmah prihvatio. Dodiku je potpuno svejedno, gura Čovićeve namjere pričama da Hrvat mora biti na čelu Vijeća ministara, pozivajući se pri tome na nepostojeći dogovor. Čović je zainteresovan da njegova stranka dobije ministarstva finansija trezora i prometa i komunikacija, ali ima problema kadrovske naravi. Sa sadašnjim ministrom finansija Draganom Vrankićem nije više u čvrstim odnosima, a resor prometa i komunikacija ne bi baš rado dao HDZ-u 1990.
Bez obzira kako sada na sceni izgleda situacija, i Dodik i Čović su spremni prihvatiti da Zlatko Lagumdžija, šef SDP-a, bude novi ministar vanjskih poslova BiH. Izvori bliski vrhu SNSD-a kažu da Dodik ipak ima dva uslova - jedan je da Ana Trišić-Babić ostane zamjenica šefa bh. diplomatije jer ga je u protekle četiri godine itekako zadužila, a drugi je da Lagumdžija ne radi ništa protiv entiteta Republika Srpska.
SNSD je također zainteresovan da zadrži Ministarstvo civilnih poslova i za ministra bi poslao svog kuma Ranka Škrbića, ministra zdravlja RS, ali i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na čije čelo bi postavio Natašu Tešanović. Ako to ne prođe, onda bi preuzeo Ministarstvo odbrane. U banjalučkim političkim krugovima se može čuti da on namjerava za jednog od državnih ministara postaviti Antona Kasipovića, aktuelnog ministra prosvjete RS, koji je inače iz reda hrvatskog naroda, moguće za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Ako cijela ova inicijativa prođe, Sulejman Tihić, predsjednik SDA, preuzeo bi dužnost ministra pravde, a SDA je zainteresirana da joj ostane Ministarstvo obrane, a SDP je zainteresovan za Ministarstvo sigurnosti, prenosi "San". Ovdje treba dodati da su Tihić i Lagumdžija odlučni i spremni da jedna od funkcija državnih ministara pripadne Zvonku Jurišiću, predsjedniku HSP-a ili Mladenu Ivankoviću Lijanoviću, šefu Narodne stranke radom za boljitak sa kojima su potpisali programsku Platformu.
U svakom slučaju, sve što se događa, a što se baš i ne vidi golim okom, kazuje da je rasplet počeo...

Ostale vijestiArhiva