Zamrzavanje zarada trgovaca i pekara u FBiH na hljebu i brašnu, što je u ponedeljak naložila Vlada, cijenu hljeba snizit će za pet feninga, najavili su juče proizvođači.
Iz udruženja potrošača ocijenili su da su slabi efekti odluke Vlade FBiH o zamrzavanju marži (zarade trgovaca) na osnovne namirnice. Podsjetili su da je polubijeli hljeb u prošli petak poskupio 20 feninga i dostigao cijenu od 1,30 KM, pa skoro pojeftinjenje za pet feninga ne pomaže kućnom budžetu.
"Time će se uštedjeti mjesečno dvije KM na hljebu. Od tog zamrzavanja marži potrošač nema koristi, a nanijet će štete trgovcima. Sada će se možda uštedjeti pet feninga po hljebu, ali ako budu rasle cijene svega onoga što ulazi u cijenu hljeba, rast će i cijena proizvoda. Vlada FBiH je trebalo da vrati cijene proizvoda, a ne zamrzne marže", kazala je Gordana Bulić, predsjednica Udruženja "Klub potrošača" Tuzla.
Udruženja potrošača smatraju da će građanima malo značiti vraćanje zarada na šećeru, ulju, brašnu, hljebu i drugim pekarskim proizvodima na nivo koji je bio 1. januara, o čemu je odluku donijela Vlada FBiH u ponedjeljak, kako bi spriječila rast cijena.
Bulićeva je podsjetila da vreća brašna od 25 kilograma košta 26 do 30 KM, a prošle godine u ovo vrijeme bila je 12 do 14 KM. Šećer i ulje su, dodaje, poskupjeli i za 100 posto. Sada litar košta od 2,85 do 3,15 KM, a kilogram šećera od dvije do 2,05 KM.
U trgovačkom lancu "Drvopromet" Sarajevo kazali su da zamrzavanje marži neće dovesti do pojeftinjenja proizvoda s obzirom na to da, bar kada su oni u pitanju, primjenjuju marže koje su niže od propisanih.
Predstavnici mlinara i pekara saopštili su da će inspekcije, po nalogu Vlade FBiH, utvrditi koliko trgovci treba da snize cijene osnovnih životnih namirnica, te da ove mjere potrošači neće ni osjetiti.
"Sva sreća da trgovci ne prodaju samo hljeb jer bi morali zatvoriti radnje", kazao je Meho Alić, direktor marketinga firme "Aspek", koja je jedan od vodećih proizvođača hljeba u FBiH.
Istakao je da na cijenu hljeba utiče visok rast cijena pšenice, ali i rast cijena energije, transporta, zakupnina, kamata, te da samo PDV u cijeni hljeba od 400 grama učestvuje sa 18,9 feninga.
Na pitanja novinara o sniženju cijena nakon odluke Vlade Alić je rekao da, ako se time budemo bavili, nećemo natjerati one koji primaju platu od 5.000 KM da stvore ambijent da ova grana može normalno poslovati. Dodao je da se cijenama bave nekompetentne osobe, te da se sva odgovornost prebacuje na proizvođače.
Alija Šabanović, direktor "Žitozajednice BiH" koja okuplja mlinsko-pekarske firme, ponovio je da su se poskupljenja desila zbog ograničene rezerve pšenice na svjetskom tržištu što su uzrokovali suša i poplave uoči žetve, te da su iscrpili sve mogućnosti da proizvodi budu jeftiniji. Kazao je i da zaposleni u ovoj branši imaju platu 500 do 600 KM, dok je prosjek u FBiH 800 do 900 KM.
Osporio je podatke Ministarstva trgovine FBiH da su cijene brašna i energenata iste kao 2008. godine kada je vekna hljeba bila jeftinija, dodavši da se za taj podatak uzela jedna faktura kada je pšenica bila najskuplja umjesto prosječne cijene u toj godini.
Ministar trgovine FBiH Desnica Radivojević juče je rekao da još nije poznato od kada će početi primjena prekjučerašnje odluke Vlade FBiH o zamrzavanju marži. Istakao je da su odustali od namjere da snižavaju marže jer smatraju da će zamrzavanjem zarada trgovaca biti više efekta, a da ne mogu zamrznuti maloprodajne cijene proizvoda zbog tržišne ekonomije, pišu Nezavisne novine.

Poruka medijima
Predstavnici mlinara i pekara u FBiH poručili su u utorak da više neće davati izjave i informacije novinarima.
"Biće zavjesa prema medijima. Rekli smo što smo imali. Ovo je već trakavica", kazao je Sead Đipa, predsjednik UO Udruženja pekarskih obrtnika u FBiH.
Preporučio je, u ime proizvođača brašna i hljeba, vladama u FBiH da poduzmu mjere koje bi trajale do avgusta radi kontinuiteta u snabdijevanju i stabilnosti cijena.
"Predlažemo nabavku 100.000 tona pšenice povoljnije kreditne linije za nas. Dugoročne mjere su smanjenje ili ukidanje PDV-a na osnovne namirnice, subvencija energenata i subvencija kamata. U Hrvatskoj je PDV nula, u Srbiji osam posto", dodao je Đipa.

Ostale vijestiArhiva