Vijesti
Politika
Kučanov izvještaj Ashtonovoj o BiH16.02.2011. 20:00
Izvor: Mojevijesti.ba
Specijalni izaslanik predsjednika slovenačke Vlade Boruta Pahora za BiH Milan Kučan sastaće se sa visokom predstavnicom za spoljnu politiku i bezbjednost EU Catherine Ashton i razgovarati o njegovom izvještaju o BiH, ali datum sastanka još nije potvrđen, rečeno je Srni u kancelariji Ashtonove, koja je već upoznata sa izvještajem.
Kučan i Ashton trebalo je da se sastanu prošle sedmice, ali je to odgođeno zbog njenog hitnog puta u Tunis.Izvještaj je predat i predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu van Rompeju, s kojim je slovenački političar i razgovarao.
Sadržaj Kučanovog izvještaja poznat je vrlo uskom krugu. Eventualno objavljivanje ili upoznavanje javnosti o detaljima zavisiće od odluke slovenačkog premijera Boruta Pahora koji će Kučanov izvještaj koristiti kao osnov za slovenački stav prema BiH u evropskim razgovorima, rekao je slovenački izvor.
Kučanov izvještaj neće biti predstavljen ni na ministarskom savjetu u ponedjeljak, 21. februara, kad će šefovi diplomatija EU kraći dio sastanka posvetiti BiH. EU još nije definisala svoj budući pravac prema BiH, prvenstveno kada je riječ o tome kako EU vidi svoje prisustvo.
Evropski sagovornici kažu da se radi o kompleksnom pitanju i širokim konsultacijama koje se vode i u mnogim EU državama i u briselskim institucijama. Ministri će se u ponedjeljak informisati o tome kako teku te konsultacije.
"To će biti slobodna diskusija ministara, iznošenje nekih ideja. Možemo reći da će razgovarati `od Dejtona do Lisabona`, ali biće to uvodna diskusija", rekao je Srni evropski izvor.
Nakon te diskusije, opet će posao preuzeti ekspertska tijela i diplomate, kako bi se, u martu, kad se ministri opet sretnu na redovnom savjetu, moglo doći do definicije mandata koji će imati budući evropski predstavnik, ili šef delegacije EU u BiH.
"Prema tome, nema govora o tome da bi se sad, u ponedjeljak, moglo izaći sa imenom budućeg evropskog predstavnika za BiH. Ime ne očekujemo niti u martu. Više-manje zajednička linija oko definicije mandata budućeg evropskog predstavnika skovaće se u narednih mjesec dana. To jest optimistično, ali i realno", rekao je evropski izvor.
On je dodao da bi volio da pred sastanak Savjeta za provođenje mira, koji će biti u martu, postoji ako ne definicija, a onda dogovor o tome u čemu će se sastojati mandat evropskog predstavnika
"Ne osjećamo preveliku žurbu, jer mandat OHR traje do kraja avgusta. Ali, kad ćemo znati šta želimo u BiH, tada će nam biti lakše naći i ličnost koja će taj zadatak da ispuni", rekao je evropski izvor.
U odvojenom razgovoru, portparol od Catherine Ashton Maja Kocijančić rekla je da se razgovori o mandatu vode u "kontekstu Lisabonskog ugovora, novopostavljene evropske službe spoljnih poslova i želje EU da u BiH igra mnogo jaču ulogu nego dosad". Lisabonski ugovor je pravna osnova EU, a unutar nove evropske spoljne službe direktor čija je odgovornost i BiH je Miroslav Lajčak.
Od članica EU, najistaknutiji posao u vezi sa BiH ima Njemačka. Ali, iako je upoznat s razvojem događaja, njemački šef diplomatije Gvido Westervele ne vodi razgovore sa političarima iz BiH, nego je za to kancelarka Angela Merkel zadužila jedan dio svoje kancelarije. Ali, Njemačka, iako veoma važna, nije jedini važan faktor u rješavanju "bosanskog problema", rekao je Srni jedan diplomata Evropske komisije.
Kučan i Ashton trebalo je da se sastanu prošle sedmice, ali je to odgođeno zbog njenog hitnog puta u Tunis.Izvještaj je predat i predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu van Rompeju, s kojim je slovenački političar i razgovarao.
Sadržaj Kučanovog izvještaja poznat je vrlo uskom krugu. Eventualno objavljivanje ili upoznavanje javnosti o detaljima zavisiće od odluke slovenačkog premijera Boruta Pahora koji će Kučanov izvještaj koristiti kao osnov za slovenački stav prema BiH u evropskim razgovorima, rekao je slovenački izvor.
Kučanov izvještaj neće biti predstavljen ni na ministarskom savjetu u ponedjeljak, 21. februara, kad će šefovi diplomatija EU kraći dio sastanka posvetiti BiH. EU još nije definisala svoj budući pravac prema BiH, prvenstveno kada je riječ o tome kako EU vidi svoje prisustvo.
Evropski sagovornici kažu da se radi o kompleksnom pitanju i širokim konsultacijama koje se vode i u mnogim EU državama i u briselskim institucijama. Ministri će se u ponedjeljak informisati o tome kako teku te konsultacije.
"To će biti slobodna diskusija ministara, iznošenje nekih ideja. Možemo reći da će razgovarati `od Dejtona do Lisabona`, ali biće to uvodna diskusija", rekao je Srni evropski izvor.
Nakon te diskusije, opet će posao preuzeti ekspertska tijela i diplomate, kako bi se, u martu, kad se ministri opet sretnu na redovnom savjetu, moglo doći do definicije mandata koji će imati budući evropski predstavnik, ili šef delegacije EU u BiH.
"Prema tome, nema govora o tome da bi se sad, u ponedjeljak, moglo izaći sa imenom budućeg evropskog predstavnika za BiH. Ime ne očekujemo niti u martu. Više-manje zajednička linija oko definicije mandata budućeg evropskog predstavnika skovaće se u narednih mjesec dana. To jest optimistično, ali i realno", rekao je evropski izvor.
On je dodao da bi volio da pred sastanak Savjeta za provođenje mira, koji će biti u martu, postoji ako ne definicija, a onda dogovor o tome u čemu će se sastojati mandat evropskog predstavnika
"Ne osjećamo preveliku žurbu, jer mandat OHR traje do kraja avgusta. Ali, kad ćemo znati šta želimo u BiH, tada će nam biti lakše naći i ličnost koja će taj zadatak da ispuni", rekao je evropski izvor.
U odvojenom razgovoru, portparol od Catherine Ashton Maja Kocijančić rekla je da se razgovori o mandatu vode u "kontekstu Lisabonskog ugovora, novopostavljene evropske službe spoljnih poslova i želje EU da u BiH igra mnogo jaču ulogu nego dosad". Lisabonski ugovor je pravna osnova EU, a unutar nove evropske spoljne službe direktor čija je odgovornost i BiH je Miroslav Lajčak.
Od članica EU, najistaknutiji posao u vezi sa BiH ima Njemačka. Ali, iako je upoznat s razvojem događaja, njemački šef diplomatije Gvido Westervele ne vodi razgovore sa političarima iz BiH, nego je za to kancelarka Angela Merkel zadužila jedan dio svoje kancelarije. Ali, Njemačka, iako veoma važna, nije jedini važan faktor u rješavanju "bosanskog problema", rekao je Srni jedan diplomata Evropske komisije.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Komšić i Džaferović sa predsjednikom Slovenije…
- 17/05 Čerkez: U Federaciji BiH se ukida ograničenje…
- 22/03 Stanivuković uputio apel Skupštini grada:…
- 06/02 Prekinuta sjednica GV Mostar, Koalicija za…
- 04/12 Čović uz podršku iz Hrvatske najavio uvjerljivu…
- 10/11 POTPISANI DOKUMENTI BERLINSKOG PROCESA BiH…
- 07/10 Sjednica Federalne vlade u četvrtak
- 25/09 Danas počinje štampanje glasačkih listića…
- 31/07 OHR: Objaviti budžet u Službenom glasniku,…
- 27/07 PODRŽAN IZVJEŠTAJ KOMISIJE Usvojen budžet…
- 23/07 Savjet Ministara BiH: Usvojena strategija…
- 29/06 SNSD traži obustavu planiranja novih malih…
- 25/06 Turković sudjelovala na sastanku ministara…
- 21/06 Dodik traži od Srbije državljansto za sve…
- 17/06 Čović: Potpisana dva sporazuma između SDA…
- 13/06 Projekti slabljenja državotvornih kapaciteta…
- 09/06 Višković: U Vladu nije stigao prijedlog za…
- 05/06 SASTANAK DODIKA I IVANCOVA
- 01/06 Mitrić napustio SDS i stao uz Mićića
- 27/05 Špirić i McDonald o izazovima s kojima se…
- 23/05 Usvojen rebalans budžeta za 2020. godinu
- 19/05 Skupština KS podržala Izvještaj o radu Nezavisnog…
- 12/05 Novalić tvrdi da će biti nadoknađena sva…
- 08/05 Dodik: Do 20. maja ukinuti vanredno stanje