Vijesti
Društvo i ekonomija
Gospodarstvo i školstvo u HNŽ-u nisu usklađeni
18.03.2011. 20:00
Izvor: Dnevni list
Gospodarstvo i školstvo u HNŽ-u nisu usklađeni
MOSTAR – Uočili smo da gospodarstvo i sadašnje stanje tržišne radne snage nisu usklađeni s obrazovnim sustavom. Ovo je jedan početak, na županijskoj razini, da se tvrtke s ova dva Ministarstva pokušaju dogovoriti na određeni način. Naglasio je to predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić tijekom jučerašnjeg okruglog stola na temu “Usklađivanje potreba gospodarstva za određenim zanimanjima i sa srednjim strukovnim obrazovanjem”, na kojem su sudjelovali predstavnici srednjih strukovnih škola, Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije te veliki broj gospodarskih subjekata.

Tražena zanimanja
Predsjednik Gospodarske komore FBiH je naglasio ove godine izraditi plan rješavanja problema usmjeravanja upisa učenika u srednje škole prema deficitnim zanimanjima.
Pojedinci koji pohađaju srednje strukovne škole ovim bi trebali biti apsorbirani od gospodarstva. Naglasak je stavljen i na probleme vezane za prakse i obrazovanje u školama deficitarnih zanimanja.
“Analize u Ministarstvu obrazovanja pokazale su kako je najveće zanimanje učenika osnovnih škola iskazano prema zanimanjima koja su ujedno i vodeća zanimanja u broju nezaposlenih osoba u službama za zapošljavanje”, kazao je Esad Đelilović, ministar obrazovanja, kulture i športa HNŽ-a. Đelilović spominje kako pojedine škole imaju dobar “marketing” u nastupu prema roditeljima i učenicima završnih razreda osnovnih škola te se prikazuju kao elitne i atraktivne, dok određene škole za kojima tržište, po statističkim podacima “vapi”, nisu interesantne. Primjerice, u srednjoj školi za veterinarskog tehničara, koji se ubraja među deficitna zanimanja, u cijeloj županiji se primalo trideset učenika, prijavilo se samo šest. Također i građevinska škola nije privlačna učenicima, a s druge strane građevinska poduzeća su u velikoj potražnji za radnicima.

Usklađivanje s tržištem
U prošloj godini u proizvodna usmjerenja upisala su se 74 učenika, a istodobno se u ekonomiju i trgovinu upisalo 750 srednjoškolaca. Đelilović je naveo primjer koji se dogodio u Jablanici gdje su obrtnici i kamenoresci od Ministarstva tražili otvaranje škole kameno-klesarstva, a istodobno je prema podacima službe za zapošljavanje iz Jablanice pokazano kako je oko 80 ljudi s tim zanimanjem na listi nezaposlenih.
Najtraženija zanimanja na tržištu su iz građevinskog i metalnog sektora, a tu su i svi proizvodni sektori te biotehnološka zanimanja. “Zajedno s Komorom i poduzećima tražimo rješenja kako bi u određenoj mjeri uskladili potrebe tržišta i ono što izlazi iz obrazovnog sustava, ali treba uzeti u obzir i da podaci iz Ureda za zapošljavanje nisu točni”, kazao je Đelilović.