Prema statistikama, u Bosni i Hercegovini posluje 145.249 privatnih firmi, od čega su 84.633 u Federaciji BiH, a 56.089 u Republici Srpskoj, dok u Brčko Distriktu djeluje 4.527 privatnika.
Omjer firmi i broja stanovnika u našoj zemlji pokazuje da je svaki 26. bh. stanovnik vlasnik nekog tipa privatnog biznisa, podaci su agencije „New Market Consulting“.
U vrijeme kada je broj nezaposlenih dosegao broj zaposlenih, mnogi naši građani preuzeli su kormilo u svoje ruke i odlučili da se sami pobrinu za sebe i svoje porodice. Iako je popriličan rizik upustiti se u pokretanje vlastitog biznisa, jer ni sama država ne pruža nikakvu pomoć pri razvoju, od nečega se mora živjeti, piše Dnevni avaz.
Ukoliko biste se i sami željeli upustiti u ovakav poduhvat, „Dnevni avaz“ istražio je za vas koliko ćete novca i nerava morati potrošiti kako biste u tome i uspjeli.
Prema rezultatima izvještaja Svjetske banke o težini poslovanja „Doing Business 2011“, u tom procesu morate proći nekoliko koraka. Prvo morate sačiniti ugovor o osnivanju i ovjeriti ga kod notara, za šta će vam trebati sedam dana i 400 KM.
Potrebne su vam izjave poslovne banke da je kapital uplaćen, uplata kotizacije na budžetski račun kantonalnog suda, potvrde da nema poreznih dugova te registracija na sudu, koja bi trajala desetak dana uz 405 KM. Kupovina zvaničnog pečata preduzeća koštat će 40, a zahtjevi za rješenje o planiranoj djelatnosti kojom će se nova firma baviti i dozvola od kantona ukupno 160 KM.
Identifikacijski broj, otvaranje računa u banci i pravilnik o radu neće vas ništa koštati, dok će upis zaposlenih u Zavod MIO/PIO koštati po jednu KM. Za upis vlasništva, ukoliko vam je to neophodno za biznis, potreban je zemljišno knjižni izvadak kao dokaz o vlasništvu, koji košta po 10 KM po stranici, vađenje punomoći košta osam plus deset KM po stranici, a ovjera kupoprodajnog ugovora je 700 KM. Ako je cilj trgovina preko granice, onda su potrebni i posebni dokumenti za uvoz ili izvoz.
Procedura registracije za izvoz zahtijeva pripremu dokumenata komercijalne fakture, carinske izvozne deklaracije, izvještaj inspekcije, ambalažnu listu te potvrdu o primitku, dok su za uvoz potrebni i uvjerenje o porijeklu robe, kao i dozvola za uvoz, čije će izdavanje trajati, otprilike, šest dana, a koštati oko 200 KM. Carinjenje i tehničke kontrole koštat će 100, luke i nadzor terminala 200, a prijevoz u zemlji i rukovanje 700 KM. Kada se sve zbroji, za otvaranje privatnog biznisa potrebno vam je više od 2.000 KM ukoliko vam ne treba građevinska dozvola ili ukoliko ne trgujete preko granice.
Sav promet pravnih i fizičkih osoba, osim onih koji su oslobođeni prema zakonu, mora se odnedavno voditi preko fiskalnih sistema. Provođenje tog procesa donijelo je privrednicima nove troškove.
Dževad Šabić, stručni savjetnik za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori, kaže da će uvođenje fiskalizacije značajno poboljšati evidentiranje i naplatu PDV-a i smanjivanje sive ekonomije. Sastavni dijelovi ovog fiskalnog sistema su: termalni štampač, tastatura, fiskalna i operativna memorija, elektronički žurnal i GPRS modul.
Kako bi se navedeni uređaji mogli staviti u funkciju, potrebna je i SIM kartica za prijenos podataka, koja košta oko 120 KM, ladica, oko 100 KM, i dodaci koji nisu obavezni, poput bar-kod čitača za ukucavanje cijena prodatih artikala (od 165 do 400 KM) i vaga. Samo u 2011. kao početnoj godini fiskalizacija će, po osnovu nabavki fiskalnih sistema, značajno opteretiti likvidnost obveznika fiskalizacije, a i uspješ nost poslovanja po osnovu amortizacije.
Ukupni troškovi nabavke i stavljanja fiskalnih sistema u funkciju koštat će od 820 do 2.000 KM, a godišnji troškovi servisiranja minimalno 50 KM. Ako gledamo na nivou ukupne privrede, početni izdaci za fiskalizaciju mjere se desetinama miliona KM, a troškovi servisiranja i održavanja fiskalnih uređaja, također, u milionskim iznosima - kazao je Šabić.
U slučaju da ste, ipak, shvatili da vam poslovanje ne ide od ruke i želite zatvoriti svoj biznis, za to će vam trebati, u prosjeku, čak tri godine!?
Rezultati izvještaja o poslovanju „Doing Business 2011“, koji je Svjetska banka, u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), radila za 183 zemlje, pokazuju da je Bosna i Hercegovina, poslije Kosova, jedna od najgorih zemalja za poslovanje u jugoistočnoj Evropi. Prema tom izvještaju, BiH je, od moguća 183, zauzela 110. mjesto po lakoći poslovanja.

Ostale vijestiArhiva