..uslijedila je i prijava protiv određenih osoba za koje postoje ozbiljne sumnje da su davanjem ovih brojeva ugrozili više istraga koje se trenutno vode. lako se informacije kriju u "interesu istrage" magazin "DANI" saznaje da se radi o rukovodiocima operatera koji su jedini imali kompletne spiskove.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih su "DANI" došli među objavljenim brojevima su osobe koje se povezuju s krijumčarenjem oružja, terorizmom, kriminalnom organizacijom Zijada Turkovića... Ne tako davno iz Tužiteljstva BiH su oštro reagirali zbog odavanja informacija iz istrage oko Turkovića (radilo se o nekom glupom saopćenju koje je pustila Federalna uprava policije) prijeteći kako će protiv svih odgovornih biti provedena istraga. No, u slučaju prisluškivanja, koji po svojoj težini i razmjerama umnogome prevazilazi čak i istragu o najvećoj poslijeratnoj zločinačkoj organizaciji, iz Tužiteljstva BiH danima nema apsolutno nikakvih reakcija, niti je bilo ko od prijavljenih pozvan makar i na informativni razgovor.

Među onima koji se zbog svega ovoga nije apsolutno nimalo nasektrao je Mirko Lujić, direktor SIPA-e, koji okolo priča kako nema razloga za zabrinutost jer je on tu nebitan, a meta cijele afere je Almir Džuvo, odnosno agencija na čijem je čelu - OSA. Zanimljivo bi bilo kad bi Lujić rekao odakle baš njemu takve informacije i od koga ih je dobio, no dovoljno je navesti kako su kreatori ove afere bili sigurni da upravo Tužiteljstvo BiH neće ništa poduzeti po tom pitanju, kao ni Almir Džuvo koji izbjegava da se pojavljuje u medijima. I dok su po prvoj stavci (izgleda) bili u pravu, s Džuvom su se prešli: isti dan OSA je izdala vrlo eksplicitno saopćenje i počela ozbiljnu istragu od koje, kako nezvanićno saznajemo, Džuvo neće odustati ni po koju cijenu.

S obzirom na sve poslove koje OSA pokriva - među kojima je i praćenje određenih osoba za koje interesiranje iskažu strane obavještajne agencije, među kojima i američke, a što se radi u sklopu dogovora o međunarodnoj suradnji - jasno je koliko je ozbiljno objavljivanje brojeva u mediju Dodikovog prisnog prijatelja.

Naveli smo samo dio istraga koje su ovim potezom ugrožene, no i to je sasvim dovoljno za zaključak da je priča o referendumu u Republici Srpskoj puno bezazlenija od ovog udara na Obavještajno-sigumosnu agenciju, što je, ustvari, udar na državu, a sve zbog toga što, zaboga, Dodik nema apsolutno nikakvu kontrolu niti nad Džuvom, a niti nad OSA-om. No, u proizvođenju ove afere napravljene su dvije ključne greške: prvo, da su spiskovi objavljeni, recimo u beogradskim medijima, Džuvo bi zaista imao grdne muke da medijima, ali i političarima iz Federacije dokazuje kako su se "njegovi" prisluškivani brojevi našli u rukama BlA-e; drugo, objavljivanje tih brojeva koje je za cilj imalo da se Džuvo nađe na meti federalnih dužnosnika i medija pokazalo se kao potpuni promašaj: jer, dok skoro da (zvanično) nije ni bilo nikakvih reakcija dotle se nezvanično podigla velika prašina koja je rezultirala formiranjem jakog političkog bloka koji daje punu podršku Džuvi. S obzirom da su u cijeloj priči ugroženi i neki američki interesi, kao i još nekih drugih međunarodnih faktora, cijela afera bi se kao bumerang mogla vratiti Dodiku i predstavljati početak kraja Republike Srpske.

U prošlom broju "DANI" su nagovijestili kao je afera imala dva cilja: srušiti državnu Obavještajno-sigurnosnu agenciju i istovremeno ugroziti (s tendencijom zaustavljanja) istragu oko "organiziranog kriminala i korumpiranih lobija u BiH", kako je Džuvo naveo u svom prošlosedmičnom saopćenju. S obzirom na imena koja se pojavljuju u određenim istragama jasno je da je priča o švercu naoružanja najbitnija, jer osim Što su u nju uključeni neki visoki (srpsko-bošnjački) dužnosnici radi se o poslovima, koji se prema dosadašnjim podacima iz istrage, procjenjuju na oko 100 miliona dolara!? U ovaj (međunarodni) kriminal uključeno je i nekoliko visokorangiranih službenika državnih ministarstava: odbrane (još uvijek se ispituje ko je u ovom ministarstvu bio uključen), inozemnih poslova (u dokumentima istražitelja se spominju imena Adija Hadžikapetanovića i Ane Trišić-Babić) i ministarsvo trgovine i ekonomskih odnosa gdje su istražitelji došli do imena Dragiše Mekića, pomoćnika ministra. U cijeloj priči jedino se Ministarstvo sigurnosti, koje ima veze s ovim "poslovima" i koje je također provjeravano, pokazalo kao potpuno "čisto".

Osoba koja predstavlja vezu između pojedinaca uključenih u ovaj skandal je izvjesni Slobodan Tešić o kojem je Slobodna Bosna detaljno pisala prije nekoliko mjeseci navodeći da se radi o jednom od najvećih kršitelja embarga na prodaju oružja diktatorskim režimima širom svijeta. Godinama je Tešić svoje poslove vodio s teritorije Srbije, no nakon što mu je Bezbednosno-informativna agencija Srbije 2009. uskratila davanje suglasnosti za izvoz naoružanja i vojne opreme Tešić je svoje poslove bez ikakvih zakonskih smetnji prebacio i nastavio iz BiH. U Sarajevu je registrirao firmu Bosniaspecexport, smjestivši je u poslovnu zgradu Unitica. Njegov glavni poslovni partner je Dragan Kapetina, poslijeratni zamjenik ministra obrane Republike Srpske, a kasnije savjetnik za vojna pitanja člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca. Upravo Kapetina slovi kao Tešićev glavni lobista zahvaljujući kome je uspio razgranati brojne poslovne i političke veze u skoro svim državnim institucijama. Poslujući uz najstrožije mjere diskrecije, kako ne bi privukao pozornost međunarodnih sigurnosnih agencija, Slobodan Tešićje, kako je pisala Slobodna Bosna, preko tvrtke Bosniaspecexport sklopio ugovore sa petnaestak firmi iz regiona, s tim da se iza fiktivnih vlasnika nekih od tih kompanija kriju on, ili njegov bosanski ortak Dragan Kapetina: Tešićeva sarajevska kompanija i tvrtka Moonstorm Enterprises LTD (ova druga je, navodno, registrirana na Cipru) sklopili su ugovore o ekskluzivnom zastupanju s firmama B&G Trans iz Nikšića, Abeks F. C. iz SAD, Belvechexpromservice i Beltechexport iz Minska (Bjelorusija), Ukrinmash i Ukrspecexport iz Kijeva (Ukrajina), Mon-tenegro Defence Industrv iz Podgorice, Meico iz Tirane (Albanija), Calidus Tra-de. TT&T d.o.o. i Partizan Arms iz Beograda i Tehničko-remontni zavod Hadžići kod Sarajeva, posredstvom kojih su realizirani poslovi izvoza viška naoružanja iz BiH.

Dio Tešićevih pošiljki je završio na kriznim područjima na koja je rezolucijama UN-a zabranjen izvoz naoružanja. Osim toga, sumnja se da su Tešić i Kapetina izvozne dozvole iz BiH dobili na temelju lažirane dokumentacije o krajnjim kupcima viška naoružanja, koristeći vješto slabe i neefikasne mehanizme proviere krajnjih destinacija na kojima završava prodano oružje. Dakle, nije uopće bila slučajna odluka Predsjedništva BiH od 17. marta ove godine kada je na hitnoj sjednici donesena Odluka o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH. Obrazloženo je da je odluka donesena "na osnovu upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i informacija iz diplomatskih izvora o postojanju indicija o izvozu naoružanja iz BiH, suprotno rezolucijama Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim odredbama". Radi se o izvozu naoružanja zemljama s UN-ove liste u koje je zabranjen izvoz oružja - Obali Slonovače, Eritreji, Iranu, Libanu, Liberiji, Sierra Leoneu, Somaliji, Sudanu, Libiji, Jemenu, Azerbejdžanu i još nekim koje se smatraju kriznim žarištima. U medijima su se pojavile informacije o izvozu u Jemen i Azerbejdžan upravo u zemlje s kojima Teširj ima dobro razvijene poslovne veze. Može li BiH kontrolirati koje je krajnje odredište oružja koje izvozi? Osim što se u istrazi pokazalo da su neke od firmi koje su u dokumentaciji navođene kao krajnji kupci bili samo preprodavci (za neke postoji sumnja da su fiktivno registrirane), saznajemo i da je već pokrenuta procedura za uspostavljanje međunarodnih standarda koji podrazumijevaju da BiH imenuje agenta koji će pratiti isporuku oružja od mjesta utovara do krajnjeg odredišta. U međuvremenu istraga na ovom slučaju intenzivno traje. Jedno od pitanja koje će se ubrzo morati dobiti jeste kakva je bila uloga Tužiteljstva BiH u odleđivanju računa Slobodanu Tešiću kome je u BBI-a banci bilo blokirano nekoliko miliona dolara?!

Ostale vijestiArhiva