Domaće vlasti namjerno guše i uništavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju, a po uputama jakih lobija koji time pune svoje džepove, naravno ne zaobilazeći ni lične interese onih koji vode politiku u BiH.
Ovakav zaključak nije nov, a dodatno uporište nalazi u preciznim podacima koji kažu da BiH za uvoz hrane godišnje plaća dvije milijarde maraka. Uglavnom se radi o voću, povrću i mesu koje domaći poljoprivrednici proizvode i koji bi sasvim komotno mogli hraniti BiH, piše San.
Tako je lani u BiH uvezeno više od 15.000 tona krompira koji je plaćen 8,1 milion maraka. Za uvozni crni luk plaćeno je četiri miliona, a za kupus milion maraka.
Prošle godine uvozila se i zelena salata, grah, šljive, a karakterističan je primjer jabuka - uvezeno je 21.500 tona i to je plaćeno 7,6 miliona maraka. Kada se sve sabere, trećina spoljnotrgovinskog deficita BiH odnosi se na uvoz hrane i pića.
Iz Makedonije se uvozi kupus, krastanci, paprike, šljive, jabuke, iz Italije i Slovenije zelena salata i grah, iz Čilea i Turske paradajz...
Samo za prva tri ovogodišnja mjeseca za uvoz hrane i žive stoke otišlo je 468 miliona maraka!

Sezonska zabrana
S druge strane, domaći proljoprivrednici svoje voće i povrće bacaju, a njive zaoravaju jer ne mogu da prodaju ono što proizvedu, pa mnogi napuštaju poljoprivredu. Nameti i dadžbine su ogromni, a poticaji nikakvi, čak su i smanjeni za ovu godinu.
Zanimljivo je da poljoprivrednici iz Federacije BiH već godinama traže od Vijeća ministara da donese odluku kojom će uvoz povrća i voća biti zabranjen u periodu od maja do septembra, ali nikada nisu dobili ni odgovor, piše San.
Ta takozvana sezonska zabrana dozvoljena je pravilima Svjetske trgovinske organizacije, nije u sukobu ni sa odredbama CEFTA, a poznato je da je primjenjuju mnoge države. Iz Vijeća ministara uglavnom odgovaraju u stilu da je usitnjenost posjeda u BiH razlog zaostajanja poljoprivredne proizvodnje što nije ništa drugo nego obmana javnosti.
Naime, poznato je da su mali poljoprivrednici u razvijenim zemljama okosnica razvoja proizvodnje hrane i da iza njih stoje zadruge pa djeluju kao velike i moćne kompanije.
Hoće li se pod hitno promijeniti politika i odnos prema proizvođačima hrane, nemoguće je prognozirati. Kako stvari sada stoje, to je teško očekivati. Inače, poljoprivredno zemljište zauzima polovinu ukupne površine BiH.

Ostale vijestiArhiva