Nakon panela o temi "Izgledi za novu izvršnu vlast u BiH i uloga međunarodne zajednice" u okviru konferencije o zapadnom Balkanu pod nazivom "Progres, stagnacija ili regresija?", Lagumdžija je ponovio da je prva mogućnost da postojeće entitetske većine konstituišu Vijeće ministara BiH, a druga da bude napravljena velika koaliciji ukoliko postoji spremnost da se krene u ustavne reforme.
On je na konferenciji za novinare rekao da bi treća i četvrta opcija, koje bi značile i neku vrstu neizvjesnosti, podrazumijevale da vladajuća koalicija u jednom entitetu napravi većinu na nivou BiH sa opozicijom u drugom entitetu.
Lagumdžija kao petu opciju navodi kontinuitet sadašnjeg saziva Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu do daljeg, a kao šestu sukob, dodajući da je ova mogućnost teorijska i da lično ne vjeruje da je ostvariva.
"Postoji i šesta mogućnost, kao teorijska, a to je sukob koji proizilazi iz frustracija koje su sve veće. Ne vjerujem da je to ostvarivo jer bi to značilo narušavanje Dejtonskog sporazuma, a svako ko naruši ovaj sporazum završio bi u Haškom sudu. Mislim da postoji puno jedinstvo međunarodne zajednice da do takvog scenarija ne dođe", istakao je Lagumdžija i dodao da je SDP BiH spreman za bilo koju od ovih varijanti.
On je naglasio da su stranke "platforme" u četvrtak, glasanjem u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za Dragana Čovića kao predstavnika Hrvata u Kolegijumu doma, učinile jednostran gest dobre volje što bi trebalo da otvori prostor za neke dalje pregovore.
"U četvrtak smo glasali u skladu sa onim što je bila ponuda međunarodne zajednice 16. marta, a to je, kada je u pitanju nivo BiH, da dva čelnika domova u Parlamentarnoj skupštini BiH iz hrvatskog naroda budu iz grupacije HDZ-ova, te dva od tri ministra u Vijeću ministara BiH, uključujući i predsjedavajućeg. Mi smo i dalje spremni za za ponudu od 16. marta koja je odbijena", poručio je Lagumdžija.
On je ponovio da SDP podržava kandidata "platforme" za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Slavu Kukića i da vjeruje da će se članovi Predsjedništva BiH iz "platforme" opredjeliti za tog mandatara ukoliko ne bude postignut drugačiji dogovor.
Potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Martin Raguž smatra da je oko izbora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH potreban konsenzus, jer svaki drugi pristup neće proizvesti ono što se želi - efikasno Vijeće ministara BiH.
On smatra da se nisu stekli uslovi za izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i da samo ocjenjivanje od članova Predsjedništva BiH neće dati rezultate.
"Volio bih da Predsjedništvo BiH uvaži činjenicu da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i građana i da se za sto dovedu najjači igrači", smatra Raguž.
Raguž ne misli da je izbor Vijeća ministara BiH i njegovog predsjedavajućeg pitanje ustupaka, nego koncepta i pristupa rješavanja najvažnijih pitanja u BiH.
"Da je to pitanje ustupaka jednog ili dva ministarstva već ranije bi formirali Vijeće ministara BiH. Vijeće ministara BiH mora da bude sastavljeno kao šira koalicija koja će da dovede za sto jake igrače da mogu da riješe aktuelna pitanja. Sve drugo je pogrešan pristup. Dominiraju uskostranačke pozicije i BiH je njihov talac", istakao je Raguž.
Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko smatra da bi Predsjedništvo trebalo da se jače angažuje po ovom pitanju.
"Danas je godišnjica neformiranja belgijske vlade. Ne želim da to BiH doživi", naglasio je Inzko.

Ostale vijestiArhiva