Na konferenciji za novinare prije početka javne sesije predstavnika civilnog društva i donosioca odluka o temi "Unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH na putu prema Evropskoj uniji (EU)", Incko je naglasio da poljoprivreda i ruralni razvoj predstavljaju sektor u kojem se interesi i strategije BiH i EU upotpunosti preklapaju, te da je to ključni socijalni i ekonomski sektor za obje strane.
"Stoga vjerujem da ima smisla da vlasti BiH realizuju uslove i reforme koje su definisane u Evropskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Te reforme će poboljšati životne uslove čak i prije članstva u EU", rekao je Incko.
Podsjetio je da se, iako polovina bh. stanovništva radi u ruralnim područjima, na poljoprivredno-prehrambeni sektor odnosi samo 10 posto BDP-a.
"BiH je, nažalost, pretežno uvoznik hrane, što znači da postoji ogroman potencijal za poboljšanje produktivnosti i stvaranje novih i bolje plaćenih radnih mjesta. To se može postići uspostavljanjem moderne i efikasne institucionalne podrške za poljoprivredu i ruralni razvoj, pružanjem poticaja investiranju unutar zemlje i efikasnijim strategijama za marketing i izvoz, te pripremanjem ovog sektora da apsorbuje tehničku i finansijsku pomoć koja će rasti kada BiH osigura status kandidata za članstvo u EU. U međuvremenu, prioritet je da se formira Vijeće ministara BiH, jer kada vlasti budu formirane biće moguće fokusirati se na rješavanje ekonomske krize kojoj se dozvolilo da traje suviše dugo i koja je nanijela neprocjenjivu štetu domaćinstvima u BiH", poručio je Incko.
Današnju sesiju organizovala je inicijativa "Građani za Evropu", čija je voditeljica Amra Selesković pojasnila da će na današnjem skupu donosiocima odluka biti prezentirane vrlo jasne preporuke koje pokazuju u kojem pravcu BiH treba iću kada je u pitanju unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja.
"Tražićemo njihovo obećanje da će raditi u skladu sa tim preporukama i tražićemo vrlo jasne rokove. Ono što ohrabruje je činjenica da za današnju sesiju imamo više od 90 prijava, od čega je najveći broj vladinih dužnosnika", naglasila je A. Selesković.
Kako je rečeno danas, u okviru inicijative "Građani za Evropu" traženi su prijedlozi i mišljenja velikog broja predstavnika organizacija civilnog društva (OCD), od poduzetnika i privrednih komora, do akademskih predstavnika društva, kako bi se problem sporog napredovanja ka EU u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja što bolje sagledao.
Kroz ostvareni dijalog prepoznati su brojni nedostaci u samom procesu pridruživanja i na osnovu identifikovanih problema definisane su preporuke prema donosiocima odluka u ovom sektoru, ali i prema predstavnicima civilnog društva.
Te preporuke su: u potpunosti implementirati Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, ubrzati operacionalizaciju Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja, te uskladiti entitetska zakonodavstva i donijeti podzakonske akte posebno na polju kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Također se zahtijeva usklađivanje podsticaja i sistema podrški u poljoprivredi BiH, te uključivanje predstavnika civilnog društva u procese kreiranja javnih politika u oblasti poljoprivrede i ruralnog razoja BiH.

Ostale vijestiArhiva