"Evropa ne znači i odricanje od vlastitog identiteta, vlastitih posebnosti, ali uz njih traži i spremnost na zajedništvo i djelovanje na onom što povezuje. Taj kocept nudim kao koncept njene budućnosti", poručio je Kukić, napominjući da je na nama samim odluka izbora između prošlosti i budućnosti, odluka izbora između Evrope i njezinih vrijednosti i "balkanske sklonosti mitovima i isključivosti".
Ocjenjujući da su ciljevi nalaze unutar ustavnih okvira Vijeća ministara, Kukić je poručio da će novi saziv Vijeća ministara, učiniti sve da spriječi mogući ekonomski kolaps i ojača BiH, te tako osigura njezin napredak i razvoj za dobrobit svih građana BiH.
Kukić je rekao da je zlonamjerno interpretiran, te da se, ukoliko bude izabran neće boriti za ukidanje entitetskog glasanja u parlamentu BiH, navodeći da Vijeće ministara neće preuzimati posao ustavnih promjena, jer je to prvensteno u ingerenciji Parlamentarne skupštine BiH.
"Posvetio bih se pomoći u ostvarenju preuzetih obaveza nadležnih institucija BiH, u vezi presude `Sejdić-Finci`, kao i na realizaciji ustavnih promjena koje bi usvojila Parlamentarna skupština BiH", pojasnio je Kukić.
Kukić je ocijenio da je potrebno dosljedno i bez diskriminacije ispoštovati prava konstitutivnih naroda, ostalih i nacionalnih manjina u BiH, kao i njihovu institucionalnu jednakost.
Kukić je naglasio da se osnovni programski ciljevi Vijeća ministara odnose na evroatlantske integracije, te da cilj institucija države BiH treba da bude što brže pristupanje evroatlantskim integracijama ,što je neminovan proces za čitavu regiju.
Obrazlažući prioritete rada novog saziva Vijeća ministara, Kukić je prvo ukazao na put BiH ka NATO-u, navodeći da ne postoji napredak na tom putu četiri i po godine.
On je ocijenio da puna implementacija Dejtonskog sporazuma još nije osigurana, što je strateški cilj i bez čega se EU ne može uvjeriti, kako BiH može biti samoodrživa zemlja i kako joj nije potreban OHR.
"Naročito, to je pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica, čemu je u proteklih 15 godina nedovoljna pažnje posvećeno“, rekao je Kukić.
Prema njegvoim riječima, prioritet Vijeća ministara je i regulisanje pitanja državne imovine, prvnestveno imovine koja je predmet Zakona o zabrani raspoloaganja, nametnog od OHR-a.
"Saradnja sa Haškim tribunalom i dalje ostaje obaveza BiH, tu mislim i na obavezu BiH da na raspolaganje stavi svoje sudske kapacitete, kako bi ratni zločini bili procesuirani", istakao je on.
On je apostrofirao da je sistemski pristup suzbijanju kriminala i korupcije visoko na listi prioriteta, za što će biti neophodno sistemski pristupiti suzbijanju korupcije, kao i napraviti značajne sistemske reforme u borbi protiv kriminala. "Tu je i reforma sistema javnog emitovanja. Lično ću činiti sve da napravimo sistem koji će biti zajednicčki za sve u BiH, profesionalan i koji će poštovatai posebnosti svih nas pojedniačno", rekao je on.
Kukić je dodao da je BiH potrebna dalja reforma obrazovanja, te da je s tim u vezi potrebno dopuniti Okvirni zakon o visokom obrazovanju, te slične zakone donijeti i na nižim niovima obrazovanja.
Kandidat Predsjedništva BiH za predsjedavajućeg Vijeća ministara prioritetom je ocijenio i obavezu popisa stanovništva, rekavši da će Vijeće ministara učiniti sve da se konačno usvoji Zakon o popisu stanovništva, ukoliko ne u 2011, onda u 2012. godini.
Od izuzetne važnosti za BiH Kukić smatra saradnju i dobre odnose sa njenim susjedima, te je s tim u vezi istakao potrebu "rušenja zidova" i zajedničkog djelovanja u oblastima od zajedničkog interesa, što će omogućiti otvaranje nove stranice u odnosima BiH i susjeda.
U odnosima prema Hrvatskoj, prioritetom smatra rješavanje pitanja državnih granica, kao i pitanje izlaska na otvoreno more.
Pod budućom ekonomskom politikom Vijeća ministara, Kukić podrazumijeva "snažnu anticikličnu politiku", koja uključuje redukciju javne potrošnje, povećanje javnih prihoda i politiku rasta Budžeta kojom bi se djelovalo na rast potrošnje.
"Fleksibilizovati zakonske odredbe kako bi se interes stranih investitira povećao, vratiti autoritet državnim institucijama, koje su korumpirane i umrežene sa podzemljem i svijetom kriminala i podići nivo kulture političke komunikacije su izazovi sa kojima se BiH mora odmah suočiti", smatra Kukić.
Neophodne strukturalne reforme i politike poboljšanja poslovne okoline prema Kukiću su: pravne reforme čime će se pojednostaviti procedure za vođenje poslova, giljotina propisa, dalja privatizacija, te ujednačavanje poreza i doprinosa između entiteta.
Tu su i reforma Fonda penzionog i zdravstevnog osiguranja, rekonstrukcija razvojnih banaka entiteta i unapređenje spoljnotrgovinske zaštite.
Strukturalne reforme i politike podsticanja konkurentnosti, prema Kukiću su: povećanje likvidnosti poslovnog sektora, osiguranje povoljnih podsticajnih kredita putem razvojnih banaka, rast investicija, Klaster investicije, konkurentnost u izozu i smanjenje uvozne zavisnosti prvenstveno od prehrambenih proizvoda.
Radi jačanja privrednog prostora BiH, Kukić neophodnom ističe i stalnu reformu sistema indirektnih poreza.
Prema njegovoj ocjeni, srednjoročnu platformu ekonomskog razvoja BiH treba zasnivati na: makroekonomskoj stabilnosti, konkurentnosti, zapošljavanju, održivom razvoju, EU integracijama i socijalnoj uključivosti.

Ostale vijestiArhiva