Sud je utvrdio da su optuženici, pripadnici elitne vojne jedinice, krivi za pokolj počinjen između 6. i 8. decembra 1982. godine te im odredio kaznu od 30 godina zatvora po ubijenom seljaninu, bez mogućnosti smanjenja, što je ukupno 6.030 godina zatvora, navodi se u obrazloženju presude.
Toj se kazni dodaje još 30 godina zatvora za svakog optuženika za počinjene "zločine protiv čovječnosti i ugrožavanje državne sigurnosti". Suci ocjenjuju i da su krivci pokazali svoju "izopačenost" budući da su "s geografske karte izbrisali" cijelo selo Las Dos Erres u općini La Libertad, u okrugu Petenu, 600 km sjeverno od prijestolnice.
U 36-godišnjem sukobu u Gvatemali između prorevolucionarne seoske gerile (IAR, Pokret 13. maja) i vlade koju su podupirali ekstremna desničarska milicija i vojska (Nova antikomunistička organizacija, Bijela ruka) pobijeno je 100.000 osoba, 40.000 je nestalo, a više od 100.000 ljudi je protjerano.
Suđenje je posljednji korak u obračunu s dužnosnicima optuženima za ratne zločine tokom građanskog rata od 1960. do 1996. između ljevičarske gerile i vlade.
Pred sudom su preživjeli masakra plakali kada su presude izricane i držali su crvene ruže, javio je AP.
To je drugo suđenje za masakre vezane za građanskii rat u Gvatemali 1969-66. godine u kojem je ubijeno više od 200.000 osoba, većinom malajskih indijanaca, čija su kompletna sela sravnjena sa zemljom, po podacima Ujedinjenih nacija.
Prvo suđenje završeno je 2004. godine presudom protiv jednog oficira i 13 vojnika, ali je presuda kasnije poništena nakon žalbe.
Sjedinjene Države u julu su izručile bivšeg vojnika vojske Gvatemale zbog navodne uloge u pokolju. Njegov će se sudski prces voditi odvojeno.
Vladajući lijevi centar predsjednika Alvara Coloma pod pritiskom je organizacija za zaštitu ljudskih prava da ratne zločince izvede pred sud u Gvatemali.
Krajem jula u Gvatemali je uhapšen i bivši načelnik policije, 67-godišnji Pedro Garcia Arrendonda, optužen da je odgovoran za hapšenja i nestanke studenata 1981. godine.

Ostale vijestiArhiva