Hrvatska je pokazala svu svoju neprincipijelnost prema BiH donošenjem jednostrane odluke, kojom je sa EU usaglasila da se roba biljnog i životinjskog porijekla iz BiH uvozi na dva granična prelaza - Doljani i Gradiška, izjavio je Srni ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
On je pojasnio da se ta neprincipijelnost ogleda u tome da je na granici sa BiH, dužine 1.001 kilometar, moguć uvoz proizvoda na samo dva granična prelaza, a, s druge strane, na granici Hrvatske prema Sloveniji i Mađarskoj dužine 860 kilometara - ima devet graničnih prelaza za protok robe.
"Zatvaranjem kritičnih poglavlja 12 i 24 koji se odnose na bezbjednost i kontrolu hrane, odnosno na pravo protoka robe, ljudi i usluga, Hrvatska je zatvorila sva poglavlja za pregovore u vezi sa ulaskom u EU", rekao je Hasić, dodavši da će u junu naredne godine, šest mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU, stupiti na snagu mjere prema izvoznicima iz BiH za proizvode biljnog i životinjskog porijekla.
"Krivci za to su Hrvatska - koja je to tražila - i pasivnost, odnosno neaktivnost organa vlasti u BiH. Direkcija za evropske integracije BiH samo jednom se oglasila, mi iz Komore smo se u nekoliko navrata obraćali organima vlasti, međutim, nažalost, poglavlje je zatvoreno", istakao je Hasić.
Prema njegovim riječima, na snazi su takve mjere da BiH neće moći gotovo ništa da izvozi, osim ribe, zbog izuzetno rigoroznih kontrola kvaliteta i bezbjednosti hrane, čime će BiH za vrlo kratko vrijeme izgubiti jedno vrlo bitno tržište za robu biljnog i životinjskog porijekla, vrijedno više od milijardu evra godišnje, te tržište prema EU, koje bi trebalo da se "osvaja" preko Hrvatske.
"Hrvatska je najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH i sa njom ima obezbijeđeno tržište. Za proizvode biljnog i životinjskog porijekla postoji rigorozna kontrola radi zaštite interesa potrošača na tržištu EU i s obzirom da je BiH u ovom trenutku vrlo vezana za hrvatsko tržište, Hrvatska je priznala, ali uslovno priznala odgovarajuća tijela na nivou entiteta - da robe ovog porijekla budu plasirane na njeno tržište", naglasio je Hasić.
On je istakao da je prije zatvaranja 12-tog poglavlja Hrvatska trebalo da obavi konsultacije sa BiH, jer je riječ o susjedima koji su jedan drugom važan trgovinski parneri, ne samo u oblasti prometa robe i usluga, već i stranih investicija, jer ono što sutra očekuje ove dvije zemlje jesu zajednička ulaganja, te licencne proizvodnje.
Hasić je naveo da u ovom periodu BiH ima izuzetno visok obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom - za prvih šest mjeseci izvoz je iznosio 623.176.000 KM, uvoz 1.287.945.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom je mnogo bolja u odnosu na raniji period. Ipak, problemi se polako gomilaju.
"BiH nema infrastrukturu na državnom nivou (ima na entitetskom), koja se odnosi na sertifikovanje, akreditovanje, nema `CE` označavanje i ne može izvoziti u EU, a potpuno isti uslovi će biti i za izvoz u Hrvatsku. Sa tog aspekta, organi BiH se nisu potrudili ni da formiraju izvršnu vlast, a kamoli da u tih skoro godinu dana preduzmu određene aktivnosti i formiraju odgovarajuća tijela koja bi se bavila pitanjem izvoza", naglasio je Hasić.
Prema njegovim riječima, BiH nema pripremljenu infrastrukturu za preuzimanje evropske direktive, odnosno zakonodavnih propisa, ne postoji tržišna usklađenosti ekonomije BiH sa evropskom, a kada je riječ o izvozu proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na tržište EU - tu neće biti kompromisa, jer postoje zakoni u EU, koje će preuzeti Hrvatska, o zaštiti i bezbjednosti zdravlja svojih potrošača.
"Kada bude formirano Vijeće ministara, on mora djelovati u dva pravca - poraditi na infrastrukturi koja bi morala biti formirana i na nivou BiH, jer to traži EU i drugo, moraju se uložiti dodatni napori, diplomatski, prema Hrvatskoj, kako bi se omogućilo izvoznicima iz BiH da svoju robu biljnog i životinjskog porijekla plasiraju preko makar još dva ili tri granična prelaza", istakao je Hasić.
Govoreći o graničnim prelazima Doljani - Metkovići i Gradiška - Stara Gradiška, Hasić je naglasio da je prvi potpuno van funkcije, neracionalan, neekonomičan, a da je drugi infrastrukturno potpuno devastiran, te da će biti neophodno ulaganje, pa tek onda osposobljavanje.
"Još jedna nelogičnost EU jeste i ta što je izdvojila 14 miliona eura za ostale granične prelaze u BiH, pogotovu u sjevernom dijelu, koji je i najkraći put za transport robe i usluga u Hrvatsku, i dalje prema EU, koja je to eliminisala, odnosno isključena je mogućnost da se na tim graničnim prelazima vrši protok robe", rekao je Hasić.
On je istakao da to smanjuje konkurentsku sposobnost proizvoda iz BiH, jer se povećavaju troškovi transporta, a postoje i čekanja na graničnim prelazima, što nije dobro, jer je riječ o proizvodima biljnog i životinjskog porijekla, koji traže hitno prebacivanje na tržište Hrvatske i EU.

Ostale vijestiArhiva