Vijesti
Društvo i ekonomija
Vrlo blag ekonomski oporavak BiH23.08.2011. 20:00
Izvor: Moje vijesti
Ekonomska kretanja u drugom kvartalu 2011. godine u BiH nisu donijela značajnija iznenađenja u odnosu na ona zabilježena u prvom kvartalu, ističe se u trećoj "Raiffeisen makroekonomskoj analizi“ koju je pripremio tim analitičara Raiffeisen bank BiH.
Ova kretanja, kako se navodi, ukazuju na vrlo blag ekonomski oporavak, baziran uglavnom na snažnom rastu izvoza, rastu proizvodnje nekoliko sektora prerađivačke industrije te na blagom oporavku domaće potrošnje i investicija koji se manifestuju kroz rast uvoza, indirektnih poreza te rast kredita u bankarskom sektoru.
U analizi se ističe da su sliku blagog oporavka ekonomije "pomutile“ očekivane vijesti o sniženju kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine od kreditnih agencija Moody's-a i S&P-a usljed i dalje prisutne političke krize, neprovođenja reformi i sistemskog vođenja fiskalne politike, a zatim i očekivano povećanje "reguliranih cijena“ gasa i električne energije, koje dodatno povećava pritisak na rast inflacije u zemlji u nastavku godine.
Prema ovim navodima, u drugom kvartalu ekonomski rast bh. ekonomije i dalje je baziran najviše na, i dalje, poticajnom, vanjskom okruženju i snažnoj inozemnoj potražnji koja se reflektira kroz vrlo visoke godišnje stope rasta izvoza i posljedično nivo proizvodnje nekoliko izvozno orjentiranih sektora prerađivačke industrije, s tim da su stope rasta nešto niže u odnosu na one iz prvog kvartala, što će se nastaviti posebno u drugoj polovini godine.
Prosječna stopa rasta izvoza roba iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 20,5 posto i prešla je vrijednost od četiri milijarde KM, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu izvoza ključnih prerađivačkih sektora - proizvodnja baznih metala (26,7 posto), mineralnih proizvoda (11,8 posto), mašina i aparata (20,8 posto), drveta i drvnih proizvoda (25,5posto), obuće i tekstila (17,2 posto).
Usljed poticajnog impulsa vanjske potražnje u realnom sektoru BiH i u drugom kvartalu rast su bilježili, prije svega, izvozno orjentirani industrijski sektori - nekoliko sektora prerađivačke industrije, rudarstva te djelimično i proizvodnja električne energije.
Stoga, kako se navodi u analizi, ukupna industrijska proizvodnja u BiH na kraju prvog polugodišta bilježi prosječnu godišnju stopu rasta od 7,7 posto.
Tu ohrabruje činjenica da su primjetni i pozitivni trendovi u sektorima transporta, unutrašnje trgovine te djelimično turizma i građevinarstva, uporede li se prosječne vrijednosti ostvarene u prvom polugodištu ove sa istim periodom prethodne godine.
Dodamo li s druge strane pokazatelje rasta uvoza, nivoa prikupljenih indirektnih poreza te rast kredita bankarskog sektora, ključnih indikatora rasta domaće potrošnje i investicija koji takođe bilježe pozitivne stope rasta u drugom kvartalu 2011. godine, evidentno je da će pozitivan doprinos ekonomskom rastu u 2011. godini dati i blag oporavak domaće potražnje, a ne samo izvoz, stoji u analizi.
Ističe se da je u drugom kvartalu 2011. godine i dalje vidljiv blagi trend pada aktivnih kamatnih stopa u bankarskom sektoru koji je doveo do nešto više stope rasta kredita krajem prvog polugodišta.
Međutim, budući da je ECB dodatno povećala baznu kamatnu stopu na nivo od 1,5 posto u julu 2011. godine te da se nivo averzije ka riziku na međunarodnim tržištima dodatno pogoršava usljed dužničke krize u Euro-zoni, očekujemo da će u nastavku godine vanjsko finansiranje domaćih banaka biti dodatno otežano te da je prostor za daljnje snižavanje kamatnih stopa značajno smanjen. U nastavku godine i dalje očekujemo nivo kreditnog rasta od 4-5 posto u prosjeku, predvođeno kao i do sada rastom kredita korporativnog sektora i nešto manje sektora stanovništva, što je u skladu i sa očekivanim realnim rastom privatne potrošnje od tri posto na godišnjem nivou, navodi se u analizi stručnjaka Raiffeisen bank.
Snažniji oporavak privatne potrošnje onemogućen je prije svega, s jedne strane, zbog i dalje vrlo sporog oporavka tržišta rada (oficijelna stopa nezaposlenosti u odnosu na kraj prethodnog kvartala pala je sa 43,3 posto na 43,1 posto) te, s druge strane, zbog pritiska rastuće inflacije.
Negativne posljedice nastavka trenutne političke i institucionalne krize, prema analizi, i dalje su evidentne po bh. ekonomiju.
U skladu sa očekivanjima eksperata, nivo stranih direktnih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu zabilježio je poražavajuće rezultate u prvom polugodištu 2011. usljed nastavka političke krize i percepcije o nesigurnosti koju na taj način BiH odašilje investitorima.
Sa rastom od svega 1,4 posto godišnje i iznosom od svega 122,7 miliona euta, nivo stranih direktnih ulaganja iznosi svega 0,9 posto BDP-a očekivanog za ovu godinu, navodi se u analizi.
Budući da će rast EU zone u 2012. godini takođe značajno biti snižen, stručnjaci smatraju da će se to odraziti i na bh. ekonomiju kroz smanjeni priliv vanjskog finansiranja u bankarski sektor od majki banaka, smanjen ulazak doznaka iz inostranstva te stranih direktnih ulaganja, uz nastavak usporavanja rasta izvoza i otežan plasman bh.izvoznika, time i smanjenje domaće proizvodnje i investicija i zaustavljanje oporavka tržišta rada, što će značajno utjecati na domaću potrošnju i time ukupni nivo rasta bh. ekonomije.
S obzirom na to da će time ključni pokretači rasta domaće ekonomije biti značajno pogoršani, snizili smo očekivani realni ekonomski rast za Bosnu i Hercegovinu na 1,5 posto u 2012. godini. Međutim, globalno makroekonomsko i finansijsko okruženje još uvijek je u toku značajnih previranja, a rizik od nove globalne recesije u 2012. godini također je veoma visok, iako još uvijek nije naš bazni scenario za prognozu u ovom trenutku, kaže se u analizi eksperata Raiffeisen bank.
Ova kretanja, kako se navodi, ukazuju na vrlo blag ekonomski oporavak, baziran uglavnom na snažnom rastu izvoza, rastu proizvodnje nekoliko sektora prerađivačke industrije te na blagom oporavku domaće potrošnje i investicija koji se manifestuju kroz rast uvoza, indirektnih poreza te rast kredita u bankarskom sektoru.
U analizi se ističe da su sliku blagog oporavka ekonomije "pomutile“ očekivane vijesti o sniženju kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine od kreditnih agencija Moody's-a i S&P-a usljed i dalje prisutne političke krize, neprovođenja reformi i sistemskog vođenja fiskalne politike, a zatim i očekivano povećanje "reguliranih cijena“ gasa i električne energije, koje dodatno povećava pritisak na rast inflacije u zemlji u nastavku godine.
Prema ovim navodima, u drugom kvartalu ekonomski rast bh. ekonomije i dalje je baziran najviše na, i dalje, poticajnom, vanjskom okruženju i snažnoj inozemnoj potražnji koja se reflektira kroz vrlo visoke godišnje stope rasta izvoza i posljedično nivo proizvodnje nekoliko izvozno orjentiranih sektora prerađivačke industrije, s tim da su stope rasta nešto niže u odnosu na one iz prvog kvartala, što će se nastaviti posebno u drugoj polovini godine.
Prosječna stopa rasta izvoza roba iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 20,5 posto i prešla je vrijednost od četiri milijarde KM, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu izvoza ključnih prerađivačkih sektora - proizvodnja baznih metala (26,7 posto), mineralnih proizvoda (11,8 posto), mašina i aparata (20,8 posto), drveta i drvnih proizvoda (25,5posto), obuće i tekstila (17,2 posto).
Usljed poticajnog impulsa vanjske potražnje u realnom sektoru BiH i u drugom kvartalu rast su bilježili, prije svega, izvozno orjentirani industrijski sektori - nekoliko sektora prerađivačke industrije, rudarstva te djelimično i proizvodnja električne energije.
Stoga, kako se navodi u analizi, ukupna industrijska proizvodnja u BiH na kraju prvog polugodišta bilježi prosječnu godišnju stopu rasta od 7,7 posto.
Tu ohrabruje činjenica da su primjetni i pozitivni trendovi u sektorima transporta, unutrašnje trgovine te djelimično turizma i građevinarstva, uporede li se prosječne vrijednosti ostvarene u prvom polugodištu ove sa istim periodom prethodne godine.
Dodamo li s druge strane pokazatelje rasta uvoza, nivoa prikupljenih indirektnih poreza te rast kredita bankarskog sektora, ključnih indikatora rasta domaće potrošnje i investicija koji takođe bilježe pozitivne stope rasta u drugom kvartalu 2011. godine, evidentno je da će pozitivan doprinos ekonomskom rastu u 2011. godini dati i blag oporavak domaće potražnje, a ne samo izvoz, stoji u analizi.
Ističe se da je u drugom kvartalu 2011. godine i dalje vidljiv blagi trend pada aktivnih kamatnih stopa u bankarskom sektoru koji je doveo do nešto više stope rasta kredita krajem prvog polugodišta.
Međutim, budući da je ECB dodatno povećala baznu kamatnu stopu na nivo od 1,5 posto u julu 2011. godine te da se nivo averzije ka riziku na međunarodnim tržištima dodatno pogoršava usljed dužničke krize u Euro-zoni, očekujemo da će u nastavku godine vanjsko finansiranje domaćih banaka biti dodatno otežano te da je prostor za daljnje snižavanje kamatnih stopa značajno smanjen. U nastavku godine i dalje očekujemo nivo kreditnog rasta od 4-5 posto u prosjeku, predvođeno kao i do sada rastom kredita korporativnog sektora i nešto manje sektora stanovništva, što je u skladu i sa očekivanim realnim rastom privatne potrošnje od tri posto na godišnjem nivou, navodi se u analizi stručnjaka Raiffeisen bank.
Snažniji oporavak privatne potrošnje onemogućen je prije svega, s jedne strane, zbog i dalje vrlo sporog oporavka tržišta rada (oficijelna stopa nezaposlenosti u odnosu na kraj prethodnog kvartala pala je sa 43,3 posto na 43,1 posto) te, s druge strane, zbog pritiska rastuće inflacije.
Negativne posljedice nastavka trenutne političke i institucionalne krize, prema analizi, i dalje su evidentne po bh. ekonomiju.
U skladu sa očekivanjima eksperata, nivo stranih direktnih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu zabilježio je poražavajuće rezultate u prvom polugodištu 2011. usljed nastavka političke krize i percepcije o nesigurnosti koju na taj način BiH odašilje investitorima.
Sa rastom od svega 1,4 posto godišnje i iznosom od svega 122,7 miliona euta, nivo stranih direktnih ulaganja iznosi svega 0,9 posto BDP-a očekivanog za ovu godinu, navodi se u analizi.
Budući da će rast EU zone u 2012. godini takođe značajno biti snižen, stručnjaci smatraju da će se to odraziti i na bh. ekonomiju kroz smanjeni priliv vanjskog finansiranja u bankarski sektor od majki banaka, smanjen ulazak doznaka iz inostranstva te stranih direktnih ulaganja, uz nastavak usporavanja rasta izvoza i otežan plasman bh.izvoznika, time i smanjenje domaće proizvodnje i investicija i zaustavljanje oporavka tržišta rada, što će značajno utjecati na domaću potrošnju i time ukupni nivo rasta bh. ekonomije.
S obzirom na to da će time ključni pokretači rasta domaće ekonomije biti značajno pogoršani, snizili smo očekivani realni ekonomski rast za Bosnu i Hercegovinu na 1,5 posto u 2012. godini. Međutim, globalno makroekonomsko i finansijsko okruženje još uvijek je u toku značajnih previranja, a rizik od nove globalne recesije u 2012. godini također je veoma visok, iako još uvijek nije naš bazni scenario za prognozu u ovom trenutku, kaže se u analizi eksperata Raiffeisen bank.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Centralna banka BiH: Neometano izvršavati…
- 17/05 Počeo Ekonomski forum BiH 2021: Fokus je…
- 22/03 RS: Prosječna plata nakon oporezivanja u…
- 06/02 U FBiH pad željezničkog prometa za čak 81,5…
- 04/12 Provaljeno u stan člana VSTS Monike Mijić
- 10/11 Javni prihodi u FBiH za deset mjeseci ove…
- 07/10 Na području Banjaluke postavljaju nove radare
- 25/09 U 2019. godini direktne strane investicije…
- 31/07 Košarac: Konkretnim mjerama zaštititi domaću…
- 27/07 Od početka pandemije bez posla u KS ostalo…
- 23/07 BiH još nije usvojila odluku o smanjenju…
- 29/06 Inicijativa za Stolac: Zaustaviti aktivnosti…
- 25/06 Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata…
- 21/06 Štrajk upozorenja 30.juna istovremeno u RiTE…
- 17/06 TRGOVSKA GORA UJEDINILA BiH Košarac: Tražićemo…
- 13/06 Mostar će u oktobru dobiti svoju prvu „zelenu“…
- 09/06 Sindikalna potrošačka korpa za maj skuplja…
- 05/06 Broj zaposlenih u FBiH od 5. maja porastao…
- 01/06 Ova pravila važe narednih 14 dana u ugostiteljskim…
- 27/05 Turistički vaučer isključivo za sufinansiranje…
- 23/05 Diasporainvest: Kako osnovati kompaniju u…
- 19/05 Traži se povlačenje odluke: ArcelorMittal…
- 12/05 Željeznice RS završile prvi kvartal s gubitkom…
- 08/05 Milićević: Poziv privrednim subjektima da…