Vijesti
Politika
Valentin Inzko: "Bilo bi fer da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara"
11.09.2011. 14:00
Izvor: 24sata
Valentin Inzko: "Bilo bi fer da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara"
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, u intervjuu za "Nezavisne" kaže da EU niti međunarodna zajednica u BiH neće otići iz BiH a da posao ne bude završen.
"Naša saradnja u ostvarenju toga cilja tješnja je nego ikada prije. Međutim, ovo ne znači da će bilo ko iz međunarodne zajednice uraditi posao za koji su izabrani politički lideri ove zemlje. Na ovaj ili onaj način, lokalni političari moraju uraditi svoj posao", kazao je Inzko. On naglašava da fokus treba da bude na formiranju Vijeća ministara, te da međunarodna zajednica neće odlučivati o tome ko će ga sačinjavati.

Inzko naglašava da je uvjeren da su obični ljudi sve više kritičniji prema onim političarima koji se kriju iza nacionalističke retorike i govore o prijetnjama koje ne postoje.

"Najveća prijetnja za građane od ovakve politike je nastavak sadašnjeg načina provođenja politike", kaže visoki predstavnik.

- Ko je odgovoran što još nije formirano Vijeće ministara BiH?

Jedna stvar je sigurna, a to je da najveće političke stranke snose najveću odgovornost i one su odgovorne za trenutnu situaciju. One su izabrane da rade u interesu svih njenih građana, pa ipak to nisu uradile. Nadam se da ti političari mogu da čuju ono što ljudi govore. Ljudi s kojima ja svakodnevno razgovaram kažu mi da žele posao, bolje životne uslove, dobre škole za svoju djecu. U BiH ima gotovo pola miliona nezaposlenih, a penzioneri žive na granici siromaštva. Mislim da stranački lideri imaju obavezu da ispune obećanja koja su davali u ovo doba prošle godine, prije izbora.

- Da li podržavate princip rotacije kada je riječ o formiranju Vijeća ministara BiH?

Bilo bi fer da nakon izbora na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara bude Hrvat. Međutim, na političkom vođstvu ove zemlje je da odluči kako će formirati vladu, koji ministri će dobiti koja mjesta, a ne na visokom predstavniku. Iz moje perspektive, najvažnije je da se Savjet ministara formira u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom i da počne raditi na reformama koje odavno kasne.

- Do kada će ostati na snazi Vaša odluka o suspenziji odluka CIK-a u pogledu sastava Doma naroda i izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH?

Moja dužnost je da se brinem da dejtonske institucije funkcionišu. Namjerna blokada određenih kantona bila je prijetnja stabilnosti FBiH i onemogućavala formiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Organi FBiH i Parlamentarna skupština BiH su sada formirani i funkcionalni. A ni njihova legitimnost nije upitna. Moje odluke su trebale ostati na snazi dok Ustavni sud BiH ne donese konačnu odluku o tom pitanju i ovo se moglo uraditi prije mnogo vremena da Borjana Krišto i Vjekoslav Bevanda nisu odlučili da povuku svoje podneske. I dalje smatram da sud igra ključnu ulogu.

- Peter Sorensen, novi šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU, stigao je u BiH. Šta očekujete od njegovog dolaska?

Sorensen je veoma sposoban profesionalac iza kojeg je dug period službe u ovom regionu. Njegovo imenovanje nagovještava osnažen kapacitet EU u BiH i to je nešto što sam zagovarao još od vremena kada sam preuzeo mandat specijalnog predstavnika EU. Pozdravljam njegov dolazak sa zadovoljstvom i olakšanjem. Naravno, Peter i ja dijelimo iste ciljeve, a to je da želimo da BiH postane stabilna država koja je čvrsto na putu ka Evropskoj uniji. Činjenica je da će naše dvije organizacije tijesno sarađivati i da će imati korist jedna od druge. Uspjeh EUSR-a će biti uspjeh OHR-a i obrnuto. Mi smo ovdje da pomognemo ovoj zemlji i njenim građanima i tijesno ćemo sarađivati da učinimo upravo to.

- Koliko će to ojačano prisustvo EU u BiH uticati na političare u BiH?

Oni to treba da shvate kao ozbiljan signal namjera Evropske unije prema ovoj zemlji. Ni EU ni međunarodna zajednica neće otići iz BiH a da posao ne bude završen. Naša saradnja u ostvarenju toga cilja tješnja je nego ikada prije. Međutim, ovo ne znači da će bilo ko iz međunarodne zajednice uraditi posao za koji su izabrani politički lideri ove zemlje. Na ovaj ili onaj način, lokalni političari moraju uraditi svoj posao.

- Da li mislite da država u kojoj dva od ukupno tri naroda nisu zadovoljna može opstati i na temelju čega može opstati?

Pitanje nije da li će BiH preživjeti kao država. Hoće. Pitanje je sljedeće - koliko će vremena trebati državi i političkim liderima da dogovore, usvoje i provedu reforme koje su neophodne da se transformiše zemlja kako bi njeni građani živjeli svoje živote sa dostojanstvom i zauzeli mjesto koje im pripada u EU porodici. Vjerujem u ovu zemlju i vjerujem u narod ove zemlje i želim najbolje za njih, ali došli smo do tačke kada politički lideri trebaju obične građane staviti na prvo mjesto. Ono što sada trebamo je da politički lideri shvate da dijalog i spremnost da razgovaraju i postignu kompromis predstavlja snagu, a ne slabost. Uvjeren sam da su obični ljudi sve više svjesni ovoga i da svaki dan postaju kritičniji prema onim političarima koji se kriju iza nacionalističke retorike i govore o prijetnjama koje ne postoje. Najveća prijetnja za građane od ovakve politike je nastavak sadašnjeg načina provođenja politike.

- Da li ćete uraditi nešto u vezi sa nezakonitim otpuštanjima i "čišćenjem" direktora, upravnih i nadzornih odbora u preduzećima i agencijama u FBiH?

Izazovi s kojima se suočava Vlada FBiH su bezbrojni i sada je dužnost te vlade da dokaže da može izaći na kraj s njima. Vlada je donijela određene odluke, koje su neki osporavali, i naravno kao sve vlade, smatraće se odgovornom za svoje politike i postupke.

- Koji su razlozi za oštru reakciju OHR-a kada je u pitanju sastanak srpskih političara na Jahorini?

Nikada nisam bio protiv sastanaka političkih lidera, štaviše, upravo je suprotno. Uvijek apelujem na dijalog kao na najbolji način za iznalaženje konstruktivnih i trajnih rješenja. Međutim, mora se povući crta kada zvaničnici političkih strana ili izvršna vlast pokušavaju da se miješaju u rad pravosuđa, pozivajući njegove predstavnike na političke sastanke i prijeteći posljedicama ukoliko se tom pozivu ne odazovu. To nije način na koji nezavisne institucije i vladavina prava funkcionišu u demokratskom društvu. Uvjeren sam da pravosuđe nema šta da traži na sastanku političkih stranaka, a prijetnje posljedicama upućene onima koji su odlučili da ostanu profesionalni i očuvaju nezavisnost svoje profesije potpuno su neprihvatljive, kazao je Inzko na kraju intervjua