Tema sastanka bila je iznenadno povećanje broja građana BiH koji su u Belgiji zatražili azil i time povrijedili obaveze BiH preuzete prilikom stupanja na snagu liberalizacije viznog režima.
"Ministarstvo sigurnosti je svjesno ozbiljnosti situacije i čini sve kako bi se otklonile nastale posljedice. Sastanak u Odžaku sa načelnicima općina Modriča, Gradačac i Odžak i susret sa lokalnim stanovništvom potvrdio je dodatno lošu socijalno-ekonomsku sliku tog prostora. Upravo iz ovih zajednica je veći broj građana otputovao u zemlje EU i zatražio azil, iako razlozi koji su ih naveli da traže azil nisu samo socijalno-ekonomske prirode", kazao je ministar Ahmetović na konferenciji za novinare.
Međutim, dodao je on, odlazak u zemlje EU i traženje azila, neće poboljšati socijalni niti bilo koji drugi status ijednog građanina BiH, ako se ima u vidu činjenica da se BiH u EU smatra zemljom čiji građani ni po jednom osnovu ne ispunjavaju uslove za dodjeljivanje međunarodne zaštite.
Ministar Ahmetović je iznio podatak da je do sada ukupno 400 državljana BiH zatražilo azil u zemljama EU, što sigurno u ovom trenutku ne može ugroziti bezvizni režim.
"Napornim radom BiH je stekla uslove za dobijanje bezviznog režima, što je značilo i znači jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na slobodu kretanja. Stoga, apelujem na sve građane BiH da ne zloupotrebljavaju bezvizni režim jer time nanose štetu sebi i cijeloj BiH", poručio je ministar Ahmetović.
Također, on je naglasio da će Ministarstvo svakodnevno biti u kontaktu sa predstavnicima Kraljevine Belgije za pitanja imigracija kako bi nastali problemi bili riješeni.
Rozemont je kazao da mu je drago da se zajedničkim snagama krenulo u rješavanje problema čim su se oni pojavili.
Prema njegovim riječima, osnovni problem je u tome što je određeni broj građana BiH loše informiran o nemogućnosti dobijanja azila.
"Ti ljudi stižu u našu zemlju sa lažnom nadom da će odmah dobiti smještaj, hranu, posao...Međutim, realnost je u potpunosti drugačija, jer u skladu sa Ženevskom konvencijom smatramo da državljani BiH nemaju nikakve uslove za ostvarenje prava na azil, odnosno da im je potrebna međunarodna zaštita. To u konačnici znači da će ishod biti negativan po te ljude", kazao je Rozemont.
Istaknuo je da će se brzo raditi na rješavanju zahtjeva za azil, jer ih je veoma lako obraditi, i nakon provedene procedure povratak građana u BiH je neizbježan.
"Postoje dva načina povratka. Dobrovoljni i prisilni povratak, uz pratnju policije. Procedure će trajati otprilike nekoliko sedmica, a u tom periodu dok budu čekali, ljudi će biti smješteni u prihvatnim centrima zatvorenog tipa, gdje će imati samo krevet i hranu na raspolaganju ili će se čak od njih zatražiti da sami nađu smještaj, što znači da se vrlo lako mogu naći na ulici", upozorio je Rozemont.
U Belgiji je do povećanja broja tražilaca azila iz BiH došlo u avgustu, a procjenjuje se da će do kraja septembra biti ukupno 250 do 300 osoba koje traže azil.
"Zbog ovoga smo bili primorani da stupimo u kontakt sa vlastima BiH i održimo sastanak sa ministrom sigurnosti i ambasadorom BiH u Belgiji.Sa ministrom Ahmetovićem dogovorili smo nekoliko aktivnosti, a radi se o aktivnostima u vezi identifikacije ljudi, razmjeni informacija i povrat tih ljudi u BiH", rekao je Rozemont.
Istaknuo je da se nada da će saradnja između imigracione službe u Belgiji i sektora za imigracije u BiH biti i dalje dobra, bez obzira na trenutno težak period.
Rozemont je ocijenio da je jasno da su ljudi iz BiH koji dolaze u Belgiju i traže azil prevareni, međutim nije jasno ko organizira ta putovanja, da li su to neki kriminalni krugovi ili neke turističke agencije, dajući tim ljudima pogrešne informacije.
"Vrlo je važno da građani u BiH budu tačno informirani, jer u suprotnom oni će uzalud trošiti svoje vrijeme i novac za nešto što neće rezultirati pozitivnim ishodom za njih. Naš cilj nije da ograničimo slobodu kretanja. Naravno da su građani BiH dobro došli u Evropu i Belgiju, ali u okviru nekih putovanja koja će biti turistička, poslovna, posjete porodicama, ali ne radi traženja azila", dodao je Rozemnot.
On je potvrdio da Belgija nikada nije zatražila od EU ukidanje viznog režima za BiH.
Na pitanje novinara upućeno ministru Ahmetoviću da li je poznato ko stoji iza organiziranog odlaska bh. građana u Belgiju radi traženja azila, on je odgovorio da postoje sumnje da se radi o organiziranim izlascima iza kojih stoje kriminalne osobe, te da agencije za provođenje zakona u ovom trenutku aktivno rade na identifikaciji onih koji se dovode u vezu sa odlascima u Belgiju.
"O tome će javnost brzo biti obaviještena, a prema onima koji budu prekršili zakone, biće poduzete odgovarajuće mjere", kazao je Ahmetović.
Na konstataciju novinara da je broj osoba iz BiH koje su zatražile azil u zemljama EU ipak dosta manji u odnosu na broj onih koji dolaze iz zemalja iz okruženja (Srbija ima 28.000 zahtjeva, Makedonija 10.000), Ahmetović je odgovorio da se BiH svrstava u red manje rizičnih zemalja kada je u pitanju traženje azila, te je istaknuo da se nada da trenutna situacija i problemi neće poremititi rejting BiH.
"U interesu BiH je da brzo reagiramo i da ove probleme sasiječemo u korijenu", dodao je ministar Ahmetović.

Ostale vijestiArhiva