Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, koji obavlja dužnost dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na vanrednoj pres-konferenciji u Sarajevu ponovio je navode iz stranačkog saopćenja o njegovom odbijanju da prisustvuje današnjoj sjednici Kolegija Doma naroda.
Razlog: zato što u uredu predsjedavajućeg Ognjena Tadića nije bila istaknuta zastava Bosne i Hercegovine već samo zastava entiteta Republike Srpske.
Tihić je kazao da nema ništa protiv isticanja entitetskog obilježja, ali u državnim institucijama mora biti istaknuta prvo državna zastava, rekao je on na pres-konferenciji i također ponovio navode iz saopćenja da sjednicama Kolegija neće prisustvovati sve dok ne bude postavljena i zastava BiH.
Sjednice Kolegija održavaju se u kabinetu predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Doma naroda, a Tihić objašnjava da je u još jednom navratu ranije, u Tadićevom kabinetu, na stolu bila istaknuta samo zastava RS-a.
Na primjedbu da na tom mjestu treba da stoji i državna zastava ili, pak, nijedna, Tadić je, kako ističe Tihić, odgovorio da ne želi uklanjanje zastave RS-a jer bi za nju i život dao.
U drugoj prilici su, kako kaže Tihić, na stolu bile zastave Republike Srpske i Herceg-Bosne, kada je također reagirao kod Ognjena Tadića i Dragana Čovića, dopredsjedavajućeg državnog Doma naroda.
Sulejman Tihić se nada da će nesporazum s Ognjenom Tadićem biti izglađen i da će na idućoj sjednici Kolegija državnog doma naroda biti istaknuta zastava Bosne i Hercegovine.
Na ovu vanrednu pres-konferenciju odlučio se, kaže, da bi svim zaniteresiranim novinarima, na jednom mjestu pojasnio stranačko saopćenje o njegovom odbijanju da prisustvuje sjednici Kolegija Doma naroda, koje je izazvalo veliki interes medijskih kuća ponaosob.
Tihić je ovo obraćanje javnosti iskoristio da novinare upozna s još jednim svojim stavom o drugom pitanju, a to je prijedlog sporazuma, koji je uputio liderima šest političkih stranaka i odnosi se na raspodjelu pozicija u državnim institucijama prema etničkoj a ne stranačkoj pripadnosti.
Predstavljajući prijedlog tog sporazuma, o kojem namjerava razgovarati s ostalim liderima, Tihić se pozvao na član IX tačku 3. Ustava BiH, prema kojoj imenovanja u institucijama BiH u pravilu odražavaju etnički sastav prema popisu stanovništva iz 1991. godine.
Iz njegovog prijedloga proizilazi da bi na 63 vodeće pozicije i u ukupnoj strukturi zaposlenih, prema procentualnoj zastupljenosti Bošnjaka od oko 43,5 posto, njima pripalo 26 pozicija, Srbima 19 prema procentu od oko 31,2 posto, Hrvatima 11 (oko 17,4 posto) te pripadnicima ostalih naroda pet pozicija prema njihovoj zastupljenosti od oko 7,9 posto.
Za ključne glavne pozicije, navedene u Tihićevom prijedlogu sporazuma u prvoj grupi, bit će osiguran paritet i obavezna rotacija po etničkoj pripadnosti, tako što se nakon čelnika Bošnjaka imenuje Srbin a potom Hrvat.
I ostale pozicije (iz druge grupe) u pravilu se rotiraju osim ako Vijeće ministara BiH iz opravdanih razloga ne odluči drugačije, vodeći računa o zastupljenosti u skladu s Ustavom BiH, naveo je.
Tihićev predloženi sporazum odnosi se na imenovanja glavnih pozicija (direktora, predsjedavajućih, generalnih sekretara....) u državnim institucijama, upravnim i drugim organizacijama, koje vrši Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH u skladu s važećim zakonima.
Sporazum se ne odnosi na etničku strukturu Vijeća ministara i u okviru ministarstava (predsjedavajući Vijeća, ministri, zamjenici i pomoćnici ministara, stručne službe Parlamentarne skupštine), kao ni institucije u kojima je predviđena rotacija zvaničnika u okviru jednog mandata.
Predsjednik SDA je u ovoj prilici kratko odgovorio na novinarsko pitanje o tome kada bi se moglo očekivati formiranje novog postizbornog sastava Vijeća ministara BiH.
"To pitajte predstavnike HDZ-a", rekao je Tihić, želeći time da naglasi da Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice, nije pristajao na dosadašnje prijedloge o mogućoj raspodjeli pozicija u budućem sastavu

Ostale vijestiArhiva