Muslimanski političari iz Bosne i Sandžaka su 22. oktobra u Ankari pohvalili Turke za pomirenje dvije islamske zajednice u Srbiji. Taj sporazum je brzo pao u vodu. Turci su 2010. takođe dobili pohvale za pomirenje srpskih i bošnjačkih političara u Sarajevu.

Ipak, navodi "The Economist", odnosi između muslimanskih, srpskih i hrvatskih političara u Bosni su i dalje hladni. List piše da jedna nedavna anketa pokazala da su stavovi prema u Turskoj u regionu prilično jasno podijeljeni između muslimana (za) i hrišćana (protiv).

"The Economist" ističe da je Turska bolja u primjeni meke sile. Turske sapunice su pretekle latinoameričke po popularnosti. Turci su zauzeti restauracijom otomanskih spomenika. U turskim školama i na univerzitetima, od kojih su neki povezani sa kontroverznim pokretom Gulen, sada se obrazuje nekoliko hiljada đaka u muslimanskim oblastima, pišu crnogosrki mediji.

Petrit Seljimi, zamjenik kosovskog premijera, primjećuje da je Turska u prošlosti smatrana "nazadnijom od nas". Sada je, pak, "modernizujuća" snaga.

Londonski list piše da je zapadni Balkan manje bitan u ekonomskom smislu. Projekti za autoputeve i aerodrome stvaraju lažan utisak o ogromnim turskim investicijama.

Osim u Albaniji i na Kosovu, do sada je bilo više priče nego novca. Alida Vračić, analitičarka iz Sarajeva, kaže da kada Bošnjaci idu Istanbul, tamo im govore da prenesu poljupce braći na Balkanu, ali novac ide u Srbiju. Turska nije čak ni među prvih 20 stranih ulagača.

List navodi da turski šef diplomatije Ahmet Davutoglu rado pominje "zlatno doba" Balkana sa Turskom. Međutim, srpski analitičar Zlatko Petrović ovaj odnos vidi više kao emocionalan, stoji u komentaru. Ističe se da je pristup Evropskoj uniji i dalje prioritet.

"The Economist" citira jednog srpskog zvaničnika:

"Ne približavamo se previše Turskoj jer ne želimo da nas smatraju dijelom kluba EU gubitnika".

Ostale vijestiArhiva