Sastanci šestorice političkih lidera u pravcu formiranja državne vlasti nisu donijeli konkretne rezultate. Ovu je ocjenu stanja u BiH dao visoki predstavnik Valentin Inzko u svom izvještaju generalnom sekretaru UN-a.
U međuvremenu, od BiH, odnosno predstavnika vodećih stranaka očekuje se da u naredne dvije do tri sedmice riješe neka od gorućih pitanja koja koče njen put ka Evropi. Ambasador Velike Britanije u BiH Nigel Casey jasno je kazao šta mora biti urađeno ukoliko BiH želi izbjeći negativne kritike Brisela.
„U naredne dvije sedmice moramo vidjeti da će biti donijete neke krucijalne odluke u BiH na osnovu kojih bi Evropsko vijeće moglo donijeti odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To su usvajanje zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva, te napredak i pozitivne promjene u slučaju Sejdić – Finci“, poručio je Casey.
Zastupnik u bh. Parlamentu Halid Genjac smatra mogućim da se u predviđenom roku usvoje neophodni zakoni i Ustav uskladi s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
„Urađeno je dosta u pogledu zakona o popisu stanovništva, zakon o državnoj pomoći je de fakto usvojen na Vijeću ministara, oko jednog ili dva preostala pitanja moguće je pronaći kompromis za dvije sedmice. Što se tiče provođenja presude Sjedić – Finci, od nas se ne očekuje potpuno rješenje. Očekuju se kredibilni koraci, naravno s odgovornim pristupom i sa sviješću da zaista imamo vrlo malo vremena“, ocjenjuje Genjac.
I Jerzy Buzek, predsjednik Evropskog parlamenta, bio je jasan da je trenutno stanje neprihvatljivo:
„Vi trebate ustavne reforme i kompromis za formiranje vlade. Ovako dalje više ne može, jer narod BiH zaslužuje bolju budućnost. To sam rekao bh. političarima.“
Garancija da će se nešto promijeniti posljednjim rokovima i eventualno novim negativnim signalima iz Brisela - nema.

Prazno slovo na papiru
Podsjetimo, svojevremeno je Vijeće Evrope bilo na pragu da ne prizna bh. delegaciju u ovom tijelu zbog neprovođenja odluke u slučaju Sejdić - Finci, no prijetnje se nisu ostvarile, jednako kao što su, unatoč brojnim negativnim signalima, izbori provedeni sa diskriminirajućim odredbama. Sve se stišalo i nastavilo po starom.
„Ti rokovi će ostati samo prazno slovo. Bh. političari ih više ozbiljno ni ne doživljavaju - jer Evropa i svijet vrlo često zažmire, propuste stvari, koje inače ne bi propuštali, u strahu da bi situacija u BiH mogla biti još gora“, tvrdi član bh. delegacije u Vijeću Evrope Mladen Ivanić.
BiH više od godinu dana nakon općih izbora još nema novu državnu vlast, što doprinosi stalnom narušavanju političke situacije u zemlji, ocjena je stanja koju je poslao visoki predstavnik.
Ističe i da je nastavljena upotreba zapaljive nacionalističke retorike, kako iz RS-a, tako i lidera iz Federacije BiH, kao i da je od lidera HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 nastavljen pritisak za osnivanje trećeg entiteta. Može li se u ovakvom okruženju očekivati da se dogode promjene oko kojih se godinama lome i koplja i jezici?
Ambasador SAD u BiH Patrick Moon je optimista:
„Kada su počeli da razgovaraju, a to se počelo dešavati jula ove godine, počeli su da postižu neke sporazume, nove pozicije, čine kompromise - i sada su puno bliže formiranju Vijeća ministara. Ja se svakako nadam da će to i učiniti prije kraja ove godine, što je prije moguće.“
Poznavaoci bh. prilika radije su suzdržani. Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, za čijeg je mandata potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a koji još nije stupio na snagu upravo zbog nedonošenja neophodnih zakona, kaže:
„Ključni elemenat svih politika u BiH je da se ispunjavaju uslovi iz procesa stabilizacije i priključivanja EU, jer samo tako BiH ima prespektivu. Drukčije ni BiH ni njeni građani bilo koje nacionalnosti nemaju nikakvu perspektivu i ova država će se sigurno podijeliti, ili na neki drugi način nestati.“
Sva pitanja zbog kojih BiH stagnira već gotovo godinu dana navodno su blizu rješenja. Dalje od toga se nije otišlo, bez obzira na kritike i pritiske iz institucija EU.
Očekuje se da u BiH stigne i delegacija Kongresa SAD koja bi se trebala sastati sa bh. političarima, te, kako se vjeruje, pojačati pritisak da se promjene, koje su bile očekivane još u oktobru prošle godine, konačno i dogode, piše RSE.

Ostale vijestiArhiva