Vijesti
Svijet
Svjetska banka: Sporiji rast privrede u jugoistočnoj Evropi
16.11.2011. 20:00
Izvor: BH Telecom Portal
Svjetska banka: Sporiji rast privrede u jugoistočnoj Evropi
Istraživanjem su obuhvaćene Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija.
Svjetska banka objavila je prvi izvještaj o stanju ekonomije u jugoistočnoj Evropi i utjecaju koji kriza u eurozoni ima na zemlje regije.
Kada je riječ o bruto društvenom proizvodu, Albanija ima rast od tri posto, dok podataka o stopi nezaposlenih nema.
Bosna i Hercegovina bilježi rast BDP-a od dva posto uz gotovo 28 posto nezaposlenih.
Rast bruto društvenog proizvoda u Crnoj Gori je 2,9 uz stopu nezaposlenih od 20 posto.

Prvi izvještaj
Najveći rast bruto društvenog proizvoda bilježi Kosovo sa 5,3 posto, dok podaci o broju nezaposlenih nisu dostupni.
Rast BDP-a u Makedonija je tri posto, a stopa nezaposlenosti najviša u regiji - gotovo trećina stanovništva je bez posla.
U Srbiji rast bruto društvenog proizvoda od dva posto prati skoro 23 posto nezaposlenih.

Prosječan rast BDP-a u regiji je 2,5 posto.
Ovaj prvi izvještaj Svjetske banke o utjecajima evropske krize na regiju jugoistočne Evrope video linkom je predstavljen u Beogradu. Istraživanjem su obuhvaćene Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija.
Bez obzira na krizu u svijetu i Evropi, koja će se preliti i na ove zemlje, dugoročni model rasta za regiju i dalje su eurointegracije.
U ovoj i narednoj godini prognozira se i sporiji rast privrede za zemlje jugoistočne Evrope.
Glavni ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ron Hood predstavio je svoje viđenje ekonomske situacije u regionu. On prognozira spor rast privrede i zato savjetuje:
„Neophodan je fiskalni oprez. Postoji značajan rizik za napredovanje i rast ukoliko se situacija u Evropi prenese ovdje. Imajte u vidu i finansiranje će biti teško za zemlje kojim je finansiranje neophodno.“

Osnovni model
Hood smatra da, bez obzira na aktuelnu krizu, region treba ići u istom pravcu. Kako kaže, svako sam odlučuje, ali on savjetuje da je osnovni model rasta za ovaj region i dublja integacija u EU.
„Mi uvozimo krizu iz ostatka svijeta, pogotovo iz Evrope. Ali to ne znači da se ne trebaju napraviti koraci da se od toga zaštitimo. Fiskalni deficit, javni, spoljni dug, o tome treba voditi računa“, kazao je Hood.
Ekonomski savjetnik Svjetske banke za BiH Damir Ćosić kazao je za Al Jazeeru kako se očekuje manja stopa rasta BDP-a, ali da će ona zavisiti od cjelokupne situacije koja će se odraziti na ovaj region.