Vijesti
Politika
Da li je Ustav Bosne i Hercegovine kompatibilan sa EU?28.11.2011. 12:00
Izvor: Moje vijesti
Obraćanjem dr. Christiana Schwarz-Schilinga, bivšeg saveznog ministra Njemačke i bivšeg Visokog predstavnika za BiH, sinoć je započeo ustavni kolokvij u Cadenabiji/Italija.
Na kolokviju su prisutni predsjednici šest stranaka koje sudjeluju u pregovorima o formiranju Vijeća ministara BiH, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, poslanici Bundestaga, Evropskog parlamenta i drugi predstavnici njemačkih i EU institucija.
Direktorica Fondacije Konrad Adenauer, Sabina Woelkner, jutros je zvanično otvorila kolokvij pod nazivom "Da li je Ustav Bosne i Hercegovine kompatibilan sa EU?".
Prvi radni dan počeo je izlaganjima o očekivanjima iz Brisela, o čemu su govorili Doris Pack, poslanik u Evropskom parlamentu i Jonas Jonsson, direktor odjela za Zapadni Balkan u Evropskoj službi vanjskih poslova.
Predsjednici bh političkih stranaka: Mladen Bosić (SDS), dr. Zlatko Lagumdžija (SDPBiH) i dr. Božo Ljubić (HDZ 1990) izložili su svoje stavove o ovom pitanju. Od predstavnika EU čuli smo ponovljenu preporuku da se promjene u BiH trebaju dešavati korak po korak, a da prvi korak na putu BiH ka EU može biti upravo implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić/Finci.
Niko od prisutnih učesnika nije osporio značaj i neophodnost što skorije implementacije ove presude. Predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom otvorili su pitanje predstavljanja Hrvata u organima vlasti. Prema mišljenju dr. Lagumdžije ovo pitanje povezano je sa pronalaskom balansa između nacionalnog i građanskog koncepta.
Izneseni stavovi Paole Pampaloni, šefa odjela za BiH u Direkciji Evropske komisije za proširenje i Emine Bozkurt, članice Evropskog parlamenta, o EU-integraciji BiH i prioritetima ustavne reforme inicirala su zamimljivu i dinamičnu diskusiju.
Komentari dr. Dragana Čovića (HDZBiH), Milorada Dodika (SNSD) i Sulejmana Tihića (SDA) dodatno su začinili ovu diskusiju. Između ostalog, spomenuta je i problematika usvajanje evropskog zakonodavstva i načina na koji bi se ovaj proces mogao ubrzati, kako ne bi postao kamen spoticanja na evropskom putu BiH.
Fokus drugog dijela dana stavljen je na parlament i proces parlamentarnog odlučivanja. Dugogodišnje političko iskustvo dr. Schwarz-Schillinga i parlamentarno iskustvo Michaela Branda, poslanika njemačkog Bundestaga bili su odlična podloga za razgovor o modelima rješavanja konflikata u procesu parlamentarnog odlučivanja.
Bosansko- hercegovačka iskustva pralamentarnog djelovanja predstavio je dr. Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. On je govorio o složenosti procesa, komplikovanim instrumentima i različitim mogućnostima blokade u procesu odlučivanja u parlamentu, o ulozi i odgovornosti domaćih i međunarodnih aktera, te načinu rješavanja postojećih problema.
Predsjednici političkih stranaka su iskoristili pauze za neformalne razgovore i približavanje stavova o aktuelnim pitanjima, međutim nije bilo konkretnih razgovora o formiranju Vijeća ministrara, budući da to nije bilo ni predviđeno.
Tema o kojoj je postojao konsenzus je da Bosna i Hercegovina treba da uspostavi sistem vlasti koji će biti sposoban da provede evropsko zakonodavstvo. Tokom cijelog dana kroz diskusiju se provlačilo pitanje da li je i u kojoj mjeri Ustav Bosne i Hercegovine kompatibilan sa Evropskom unijom i na koji način bi se mogao postići sporazum o efikasnijem načinu postizanja dogovora.
Na kolokviju su prisutni predsjednici šest stranaka koje sudjeluju u pregovorima o formiranju Vijeća ministara BiH, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, poslanici Bundestaga, Evropskog parlamenta i drugi predstavnici njemačkih i EU institucija.
Direktorica Fondacije Konrad Adenauer, Sabina Woelkner, jutros je zvanično otvorila kolokvij pod nazivom "Da li je Ustav Bosne i Hercegovine kompatibilan sa EU?".
Prvi radni dan počeo je izlaganjima o očekivanjima iz Brisela, o čemu su govorili Doris Pack, poslanik u Evropskom parlamentu i Jonas Jonsson, direktor odjela za Zapadni Balkan u Evropskoj službi vanjskih poslova.
Predsjednici bh političkih stranaka: Mladen Bosić (SDS), dr. Zlatko Lagumdžija (SDPBiH) i dr. Božo Ljubić (HDZ 1990) izložili su svoje stavove o ovom pitanju. Od predstavnika EU čuli smo ponovljenu preporuku da se promjene u BiH trebaju dešavati korak po korak, a da prvi korak na putu BiH ka EU može biti upravo implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić/Finci.
Niko od prisutnih učesnika nije osporio značaj i neophodnost što skorije implementacije ove presude. Predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom otvorili su pitanje predstavljanja Hrvata u organima vlasti. Prema mišljenju dr. Lagumdžije ovo pitanje povezano je sa pronalaskom balansa između nacionalnog i građanskog koncepta.
Izneseni stavovi Paole Pampaloni, šefa odjela za BiH u Direkciji Evropske komisije za proširenje i Emine Bozkurt, članice Evropskog parlamenta, o EU-integraciji BiH i prioritetima ustavne reforme inicirala su zamimljivu i dinamičnu diskusiju.
Komentari dr. Dragana Čovića (HDZBiH), Milorada Dodika (SNSD) i Sulejmana Tihića (SDA) dodatno su začinili ovu diskusiju. Između ostalog, spomenuta je i problematika usvajanje evropskog zakonodavstva i načina na koji bi se ovaj proces mogao ubrzati, kako ne bi postao kamen spoticanja na evropskom putu BiH.
Fokus drugog dijela dana stavljen je na parlament i proces parlamentarnog odlučivanja. Dugogodišnje političko iskustvo dr. Schwarz-Schillinga i parlamentarno iskustvo Michaela Branda, poslanika njemačkog Bundestaga bili su odlična podloga za razgovor o modelima rješavanja konflikata u procesu parlamentarnog odlučivanja.
Bosansko- hercegovačka iskustva pralamentarnog djelovanja predstavio je dr. Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. On je govorio o složenosti procesa, komplikovanim instrumentima i različitim mogućnostima blokade u procesu odlučivanja u parlamentu, o ulozi i odgovornosti domaćih i međunarodnih aktera, te načinu rješavanja postojećih problema.
Predsjednici političkih stranaka su iskoristili pauze za neformalne razgovore i približavanje stavova o aktuelnim pitanjima, međutim nije bilo konkretnih razgovora o formiranju Vijeća ministrara, budući da to nije bilo ni predviđeno.
Tema o kojoj je postojao konsenzus je da Bosna i Hercegovina treba da uspostavi sistem vlasti koji će biti sposoban da provede evropsko zakonodavstvo. Tokom cijelog dana kroz diskusiju se provlačilo pitanje da li je i u kojoj mjeri Ustav Bosne i Hercegovine kompatibilan sa Evropskom unijom i na koji način bi se mogao postići sporazum o efikasnijem načinu postizanja dogovora.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Komšić i Džaferović sa predsjednikom Slovenije…
- 17/05 Čerkez: U Federaciji BiH se ukida ograničenje…
- 22/03 Stanivuković uputio apel Skupštini grada:…
- 06/02 Prekinuta sjednica GV Mostar, Koalicija za…
- 04/12 Čović uz podršku iz Hrvatske najavio uvjerljivu…
- 10/11 POTPISANI DOKUMENTI BERLINSKOG PROCESA BiH…
- 07/10 Sjednica Federalne vlade u četvrtak
- 25/09 Danas počinje štampanje glasačkih listića…
- 31/07 OHR: Objaviti budžet u Službenom glasniku,…
- 27/07 PODRŽAN IZVJEŠTAJ KOMISIJE Usvojen budžet…
- 23/07 Savjet Ministara BiH: Usvojena strategija…
- 29/06 SNSD traži obustavu planiranja novih malih…
- 25/06 Turković sudjelovala na sastanku ministara…
- 21/06 Dodik traži od Srbije državljansto za sve…
- 17/06 Čović: Potpisana dva sporazuma između SDA…
- 13/06 Projekti slabljenja državotvornih kapaciteta…
- 09/06 Višković: U Vladu nije stigao prijedlog za…
- 05/06 SASTANAK DODIKA I IVANCOVA
- 01/06 Mitrić napustio SDS i stao uz Mićića
- 27/05 Špirić i McDonald o izazovima s kojima se…
- 23/05 Usvojen rebalans budžeta za 2020. godinu
- 19/05 Skupština KS podržala Izvještaj o radu Nezavisnog…
- 12/05 Novalić tvrdi da će biti nadoknađena sva…
- 08/05 Dodik: Do 20. maja ukinuti vanredno stanje