20 godina nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije se u Klagenfurtu održala konferencija o uzrocima - i posljedicama tih sukoba. Jer nacionalističko divljanje je ostavilo dubokog traga koji se vidi i danas, objavio je Deutsche Welle.

Trodnevnu konferenciju koju je sazvalo sveučilište Alpe-Adria iz Klagenfurta otvorio je njemački povjesničar Holm Sundhaussen, tvrdnjom kako smo u tim sukobima vidjeli strahovite slučajeve nasilja. Ali i kako se - na žalost - takvo nasilje može dogoditi svugdje na svijetu, ako se ispune određeni politički, ekonomski i psihološki čimbenici. Time on ističe činjenicu kako se to nasilje sustavno pripremalo u bivšoj zajedničkoj i zato smatra kako je veoma važna kronologija nasilja i zločina koji su se dogodili.


"Stvaranje psihološke napetosti kroz, na primjer, kultiviranje riječi genocid i kroz govor mržnje započeli su srbijanski političari i pisci, a tamo su stvorene i paravojne formacije koje su sijale strah i provodile zločine. Zločini i etnička čišćenja koja su se desila nakon toga, desila su se kao odgovor na to nasilje, jer nasilje uopće uzrokuje novo nasilje. Naravno, nasilje se ni u kojem slučaju ne smije relativizirati, ali je važno reći da su zločini počinjeni od strane bošnjačkih formacija imali druge motive od zločina koje su činile srpske formacije", smatra njemački profesor.

Sundhaussen se slaže s tvrdnjom Floriana Biebera, povjesničara sa sveučilišta u Grazu, kako nacionalizam zapravo nije bio uzrok rata u bivšoj Jugoslaviji: nacionalizam i nacionalna histerija je bio cilj onih koji su pripremali sukob, kako bi se, neki od njih sve do danas, održali na vlasti.

Na konferenciji u Klagenfurtu je bilo riječi i o današnjem stanju u državama nastalima raspadom Jugoslavije i ocjena je kako je najteže stanje u Bosni i Hercegovini. Politolog Verdan Džihić zastupa mišljenje kako se Europa, opterećena vlastitim problemima, umorila od Bosne i Hercegovine. Samim time je i visoki predstavnik Valentin Inzko zapravo potpuno napušten od međunarodne zajednice koju načelno zastupa pa je tako i u najtežoj poziciji od svih dosadašnjih visokih predstavnika.

"Imamo neku vrstu kanibalizma, imamo polumrtvo tijelo jedne države, na kojoj se razni kanibali hrane, otkidaju komadiće i njihovom biračkom tijelu daju pomalo hrane tako da i oni imaju osjećaj da i oni donekle participiraju u toj formi kanibalizma. Ali sad taj kanibalizam uništava srž Bosne i Hercegovine, pretvarajući građane u pasivne promatrače tih kanibala i prodavača etno-nacionalne magle. Rezultat je ova agonija u kojoj se nalazimo. Ali svaka agonija stvara jednu novu energiju koja se protivi toj agoniji.

Politolog, rođen u Prijedoru, a koji trenutačno kao predaje na sveučilištu u Beču, smatra kako je narod Bosne i Hercegovine "narod koji nevjerojatno može da trpi i nevjerojatno može da podnese i zadovoljan je malim stvarima, ali mislim da je stanovništvo došlo do jedne razine gdje su ta iscrpljenost i agonija toliko velike da je gotovo nemoguće da će to stanje trajati sljedećih pet, deset, petnaest ili dvadeset godina. Jednostavno mora doći do nekih socijalno-prosvjednih pokreta“, uvjeren je Džihić

Ostale vijestiArhiva