Prijedlog zakona o sudovima Republike Srpske (RS) izazvao je večeras oštru raspravu u Narodnoj skupštini, tokom koje su poslanici iznijeli niz primjedbi na taj akt, te tražili izmjene kroz amandmanske djelovanje. Najviše suprotstavljenih stavova čulo se povodom odredbe kojom je utvrđeno da u RS postoji 19 osnovnih sudova i osam novih osnovnih sudova (Srebrenica, Lopare, Srbac, Brod, Šamac, Kozarska Dubica, Nevesinje, Rogatica i Laktaši), koji bi počeli s radom kad se steknu materijalne i druge pretpostavke za njihov rad, o čemu će, na prijedlog ministra, odluku donijeti Vlada RS-a. Ukazano je da u javnoj raspravi nisu spomenuta određena odjeljenja, a poslaničke grupe amadmanski su djelovale na član zakona koji regulira broj novih osnovnih sudova. Zakon je izazvao i posebnu pažnju nakon što je ministar pravde RS-a Džerad Selman uputio pismo predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća (VSTV) BiH Miloradu Novkoviću u kojem negoduje jer je akt u kojem se, kako je naveo, traži povlačenje iz skupštinske procedure ovog zakona, “potpisao” uime te pravosudne institucije njen međunarodni član Sven Marus Urke. Zakona predviđa novine u pogledu izdavanja sudskih legitimacija. Iako je prema sadašnjim rješenjima Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH propisalo jedinstvene obrasce za legitimaciju za sve sudije, u oba entiteta u BiH, u novom zakonu o sudovima predlaže se novo rješenje - da sudije imaju službenu legitimaciju, čije obrasce propisuje i izdaje ministar pravde. Kod uslova i mandata za vršenje sudske funkcije u ovom zakonu uvedena su potpuno nova rješenja, koja nisu bila predmet regulative važećeg Zakona o sudovima. Naime, ovim odredbama su regulirani opći i posebni uslovi za izbor sudije, mandat sudije i predsjednika suda, kao i način i postupak izbora predsjednika suda. Prema važećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, opći i posebni uslovi za sudije uređeni su Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, što, po ocjeni koju daje predlagač entitetskog zakona o sudovima, Ministarstvo pravde RS, "nije i ne može biti predmet tog zakona, nego upravo Zakona o sudovima RS". Ministarstvo pravde RS tvrdi da je, zajedno s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem, po mnogim pitanjima usaglasilo stavove, a posebno pitanja koja se tiču sudske legitimacije, poslovnika o unutrašnjem sudskom poslovanju i nekim drugim pitanjima, dok nije postignuta saglasnost koja se tiče finansiranja i izrade budžeta za sudove, gdje Visoko sudsko i tužilačko vijeće traži veće učešće prilikom usvajanja budžeta za sudove, kao i pitanja koja se tiču općih i posebnih uslova za imenovanje sudija i predsjednika suda. Poslanici su tokom večerašnjeg rada razmatrali i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Krivičnog zakona RS-a, Prijedlog zakona o komunalnim taksama, Prijedlog zakona o građevinskim proizvodima, te Prijedlog zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju i Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u RS. Zasjedanje parlamenta bit će nastavljeno i sutra.

Ostale vijestiArhiva