Prema Grupaciji Svjetske banke, Danska ima najfleksibilnije tržište rada u Europi, a politika koja tome doprinosi je poznata kao “flexsecurity” (kombinacija fleksibilnosti i sigurnosti).
Privatnim vlasnicima preduzeća je veoma lako da unajme i otpuste zaposlene, a ovi bez posla primaju od države veoma visoke naknade.
Danska sa 5,5 miliona stanovnika, ima radnu snagu od oko 2,9 miliona ljudi, a među njima je veliki broj vlasnika visokoškolskih i fakultetskih diploma, po kojima je ta zemlja četvrta u svetu.
Prema podacima iz oktobra 2011, stopa nezaposlenosti u Danskoj je bila 5,5 posto, značajno ispod prosjeka u EU koji je iznio 9,8 posto.
Danska je, također, jedna od najkonkurentnijih privreda u svetu, shodno izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2008, ženevskog IMD i londonskog privrednog nedjeljnika Economist.
Glavni ciljevi predsjedavanja Danske EU će biti da Evropa postane odgovorna, dinamična, zelena i sigurna, ali pošto je ekonomska kriza u EU daleko od razrješenja, čini se da će podsticanje privrednog rasta ostati na vrhu liste vlade u Kopenhagenu, javljaju agencije.
Danska će tokom predsjedničkog mandata naporno raditi kako bi bili postignuti konkretni rezultati na četiri spomenuta polja i doprinijeti izlasku EU iz ekonomske krize i budućem rastu, izjavio je početkom decembra danski ministar za evropska pitanja Nicolai Wammen.
Kako se navodi u izvještajima iz Kopenhagena, Danska, koja nije prihvatila euro, preuzet će predsjedništvo EU u vrijeme kada zajednička valuta visi o koncu.
Premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt je obećala da će se tokom predsjedavanja boriti za jedinstvo Evrope, ali ona istovremeno mora riješiti razdor kod kuće oko toga da li prihvatiti sve dublje i čvršće fiskalne veze u EU.
Socijaldemokratska političarka Thorning-Schmidt, koja je tek tri mjeseca na čelu vlade, poslije 10-godišnje vladavine desnih konzervativaca, opire se pozivima na referendum o usvajanju fiskalnih pravila koja su u EU predložena ovog mjeseca za 17 zemalja eurozone.
Zagovornici pravila kažu da su ona ključna za opstanak eura, no ankete pokazuju da bi ih odbacili glasači u 10 zemalja koje nisu usvojile zajedničku monetu.
Danski glasači su odbacili sporazum iz Maastrichta na referendumu 1992. godine i država potom nije pristala na četiri elementa pakta: euro, evropsko državljanstvo te saradnja u oblastima sigurnosti i pravosuđa.

Protiv eura
Birači su odbacili euro i na drugom referendumu 2001. godine.
Najnovije ankete kazuju da 71 posto Danaca žele zadržati njihovu nacionalnu valutu krone (DKK).
"Dužnička kriza u Evropi je imala utjecaja na dansko javno mnijenje kada se radi o euru", izjavio je glavni ekonomista Danske Banke A/S Steen Bocian, koji je podsjetio da se koliko u septembru 60 posto Danaca protivilo usvajanju eura.
DKK je vezana za zajedničku monetu EU, po kursnoj razlici od 7,43 za jedan euro, i koja dozvoljava da danska valuta fluktuira u okviru margine od 2,25 posto, a da centralna banka Danske osigura da jaz između njenih kamatnim stopa i onih u eurozoni nikada nije pretjerano veliki.
Wammen je izjavio kako će Danska probati učestvovati u fiskalnom paktu EU "u najvećoj mogućoj mjeri".
On je dodao kako dansko nepristajanje na pakt, mora biti "poštovano", a vezivanje DKK za euro po fiksnom kursu uzeto u obzir.
Danska je, također, obećala da će doprinijeti sa 40 milijardi DKK (sedam milijardi dolara) u planu zemalja EU za kanaliranje sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u borbi protiv krize.

Država blagostanja
Dansku, s mješovitom tržišnom privredom i velikom državom blagostanja, često rangiraju kao zemlju najsretnijih ljudi i najmanjom korupcijom u svijetu.
Dansku mješovitu privredu svrstavaju iznad prosjeka životnog standarda u Evropi, a karakterizira je i visok stepen slobodne trgovine.
Danska je, prema procjenama za 2011. godinu, na četvrtom mjestu po veličini nominalnog ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) po glavi stanovnika, koji iznosi 60.961 dolara.
Prema računicama Ujedinjenih naroda (UN), Danska ima najniži u svijetu nivo nejednakosti u prihodima, a prema MMF-u, najvišu zagarantiranu minimalnu zaradu.

Ostale vijestiArhiva