Ali, ukoliko nova vlast krene odlučno u reforme, mogla bi u 2012. godini barem zaustaviti negativan trend i stabilizirati situaciju, predviđanja su guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića, piše RSE.

U svjetlu najava evropske pa i svjetske krize, ocijenili ste da će i za BiH 2012. godina biti poprilično izazovna. Šta možemo očekivati?

Sigurno da sve što se dešava u EU i našem okruženju ima direktan uticaj i na BiH. Naša ekonomska razmjena je uglavnom orjentisana na susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i iako nije susjedna i na Sloveniju i naravno zemlje EU, Njemačku i Italiju, i da ti efekti mogu imati određene uticaje i na BiH. Sigurno je da je budžetska potrošnja, koja je još uvijek visoka, na dugi rok neodrživa i da će svi nivoi vlasti morati da idu u kresanje tih troškova. Sigurno je da moramo biti oprezni, da je budžetska potrošnja koja je još uvijek visoka, na dugi rok neodrživa i da će svi nivoi vlasti morati da idu u kresanje tih troškova što naravno nije lagano u ovom periodu. S druge strane, neko svjetlo na kraju tunela jeste najava da se uspostavlja Vijeće ministara BiH što je jako dobro, nažalost izgubili smo godinu dana čekajući taj proces. S druge strane i budžet za 2012. godinu će biti projeciran, što daje mogućnost da radimo u jednom malo stabilnijem okruženju.

Devizne rezerve su stabilne, konvertibilna marka takođe, ipak 2011. godinu završavamo sa blago povećanom inflacijom, kolikom i koji je razlog?

Imamo inflaciju negdje oko 3,8 posto u BiH zaključno sa decembrom ove godine i naše su prognoze da će ona biti nešto mirnija u narednoj godini oko 2,2 posto u prosjeku. Uglavnom uticaj cijena nafte i cijene hrane na svjetskom tržištu imaju indirektni uticaj i na inflaciju u BiH. S druge strane devizne rezerve su u prošloj ​​godini bile 6 milijardi i 400 miliona, ove godine mi procjenjujemo da ćemo završiti sa nekih 6 milijardi i 300 miliona. Mnogi faktori su uticali na stabilnost tih rezervi, prije svega povećani prirast prihoda na računima indirektnih poreza. S druge strane, doznake iz inozemstva bilježe blagi rast od 14 posto što odmah ima direktan uticaj na nivo deviznih rezervi, zatim spoljni dug BiH je negdje oko 33 posto GDP-a kad uključimo i unutarnji dug i to jesu obaveze koje nas očekuju, cirka 445 miliona u 2012. godini su obaveze BiH, ja ne očekujem tu probleme u servisiranju jer sredstva postoje, a evo imaćemo i zakonski okvir kroz budžet da se to servisira tako da te neke strahove koje su neki očekivali ipak smo izbjegli i možemo u tom pogledu biti mirniji. Naravno, nivo budžetskog deficita je 2,5 posto što jasno govori da budžeti, posebno na entitetskom nivou, nisu zatvoreni u punom kapacitetu i da će vlade morati ili izdavanjem vrijednosnih papira ili prodajom državne imovine zatvarati te gapove, ali mislim da imaju planove i za taj scenario.

Kreditni rejting BiH je smanjen, šta bi po vama promtno trebalo učiniti da se kreditni rejting popravi ili barem stabilizuje?

Zamjerke su bile upravo nepostojanje državne vlasti i budžeta za 2012. godinu, evo u fazi smo da to riješimo što bi rekli. Naravno, BiH ima šansu ukoliko krenu reformski procesi, ukoliko zakoni koji su najavljeni budu usvojeni, ukoliko ponudimo zahtjev za kandidatski status za ulazak u EU, da e taj kreditni rejting nešto popravi i da se vrati na nivo od prije par mjeseci što bi bilo dobro.

Ipak, najavljuju se veće kamate i za stanovništvo i za privrednike, imate li neku procjenu, koliko bi te kamate mogle iznositi?

Što se tiče kamatnih stopa one jesu na nivou regiona negdje 8 posto na kratkoročne kredite, preko 9 posto na dugoročne kredite. To su naravno iz ugla onih koji uzimaju kredite prilično značajne kamate, ali ne smijemo zaboraviti da je rizik zemlje još uvijek visok i da je sve manje sredstava gdje se naše banke mogu zadužiti. Jedna ohrabrujuća vijest je da je 16. januara zakazana Bečka inicijativa koja je bila na snazi dok je trajao Stand by aranžman sa MMF-om. Imamo neka obećanja da se ti instrumenti žele ponovo aktivirati, a to je da kapitalizacija banaka ostane na nivou 2010. godine i kreditna aktivnost da bude takođe na tom nivou što bi bilo jako dobro i za ekonomiju BiH.

Kakva su vaša očekivanja za 2012.godinu kada generalno sagledamo sve ove pokazatelje o kojima smo govorili?

Moramo biti realni i građanima ne smijemo slati neka lažna obećanja, godina će biti sigurno teška, ali nije bez šansi. Najavljeni su značajni investicioni projekti u energetskom sektoru, projekti infrastrukture. Najveći problem po meni u BiH je nezaposlenost 27,6 posto, najveća nezaposlenost u regionu i to jeste najveći zadatak po meni, naravno nije moje da dajem zadatke vladama, ali je činjenica da će se time morati baviti jer iz toga proizilazi nezadovoljstvo građana koje se može iskazati na različite načine štrajkovima i drugim vidovima što naravno niko ne želi. S druge strane raduje me da je budući kandidat za premijera u svom prvom intervjuu ekonomiju stavio u prvi plan i rekao da će to biti njegov prvi cilj što jasno govori da se mogu desiti značajni zaokreti i trebalo bi da se prestanemo baviti samima sobom i počnemo se baviti stvaranjem nove vrijednosti zapošljavanjem ljudi i boljitkom za sve građane BiH.

Ostale vijestiArhiva