Agrokomerc iz Velike Kladuše priča je o milion bezuspješnih pokušaja oporavka posrnulog diva. Ne može se precizno reći je li to zato što se nije znalo, moglo ili htjelo uraditi. Uglavnom, vrijeme prolazi, ideje, planovi i obećanja se smjenjuju, a Agrokomerc stagnira. Hoće li tako biti i s najnovijim najavama rukovodstva poduzeća, lokalne vlasti i resornog federalnog ministra koji su obećali da Agrokomerc mora opstati. Dogovoreno je i prijelazno rješenje o pokretanju konditorske proizvodnje u dvije tvornice, gdje bi se zaposlilo 120 radnika. Do sada, ništa nije urađeno. Zuhdija Žalić i Munir Garivanović više od 30 godina rade u Agrokomercu. Već dugi niz godina, zajedno sa svojim porodicama, preživljavaju kako umiju. Sa svakom godinom više, njihov optimizam zamijenila je skepsa. Ja imam 34 godine radnog staža i mene više nijedna firma neće, kaže Zuhdija. Puno je obećanja, od rata, a puno i natezanja. Jedni svojataju Agrokomerc da je njihov, ovi drugi viču da je njihov. I dok se ne zna čiji je, najveći gubitnici smo mi radnici, smatra Munir. Približno 130 miliona maraka obaveza finansijska je stvarnost današnjeg Agrokomerca. Istovremeno, 450 je živih, ljudskih razloga da se pronađe najbolje rješenje za spas nekadašnje krajiške žile kucavice. Oko 500.000 maraka potrebno je da bi se pokrenule prve dvije fabrike, gdje će se na posao vratiti 120 ljudi. I to je, zapravo, prijelazno rješenje, dok se ne završi konačna verzija Programa mjera sanacije Agrokomerca. Mi smo ponudili taj takozvani Prijelazni period. Trebaju nam nekih 4-5 miliona KM obrtnih sredstava da se jednostavno oživi proizvodnja u većem dijelu fabrika u kompleksu prehrambene industrije. Mi sa tim nećemo riješiti problem Agrokomerca. To je samo jedan prijelazni period u kom ćemo imati povoljniji ambijent za rješavanje, kaže Ekrem Šarić, direktor Agrokomerca. Problem Agrokomerca, smatra Šarić, bit će riješen isključivo onog trenutka kada se pronađe način da to bude društvo očišćeno od svih obaveza, spremno za upliv kapitala. A imovina Agrokomerca, kako je zaključeno i tokom sastanka zvaničnika u Velikoj Kladuši, neće biti predmet prodaje, u najmanju ruku, do okončanja vlasničkog spora pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Ostale vijestiArhiva