Papa je u subotu primio kardinala Ruinija, ali u priopćenju ureda za tisak Svete Stolici nije bilo naznačeno o čemu su razgovarali. Danas se doznaje kako je Ruini obavijestio Papu o toku istrage koju vodi komisija za Međugorje. Kako bi se mogla izjasniti Kongregacija za nauk vjere? Sve opcije su otvorene, ali bi se mogla ponoviti formula Jugoslavenske biskupske konferencije (JBK) iz Zadra 1991., odnosno da se Međugorski fenomen nastavi i dalje analizirati, piše Večernji list.

Benedikt XVI. je osnovao komisiju za Međugorje početkom 2010. i tada je vatikanski ured za tisak obznanio kako će ona samo, bez donošenja ikakvih odluka, voditi istragu i svoje zaključke prenijeti Kongregaciji za nauk vjere, koja će pak donijeti odluku koju bi onda trebao prihvatiti Papa glede priznanja ili ne Međugorskog fenomena. Jugoslavenska biskupska konferencija je razmatrala navodna ukazanja Gospe u Međugorju i 1991. se nije mogla izjasniti o nadnaravnosti pojava. Izjava je glasila: Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama (non constat de supernaturalitate). Taj izraz kako se 'ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnome' je klasičan oprez kada biskupi ne mogu za nešto kazati ni da jest ni da nije. Nisu mogli potvrditi nadnaravnost, ali nisu mogli ni dati za pravo mostarskom biskupu Pavlu Žaniću koji je držao kako je riječ o prevari. Ako se htjela potvrditi nadnaravnost, onda se u izjavi trebalo napisati kako se ona ustvrđuje (konstatira), bez onog 'non' ispred. Ako se htjelo kazati kako u fenomenu nema ništa nadnaravnoga, onda se trebalo napisati onaj 'non' poslije izraza 'ustvrđuje' (constant), pa bi rečenica glasila 'ustvrđuje nepostojanje nadnaravnosti' (konstatira se ne nadnaravnost). Dakle ostavio se prostor daljnjem proučavanju.

Biskupi Bosne i Hercegovine su od Kongregacije za nauk vjere zatražili daljnja istraživanja, pa je osnovana komisija na čelu s kardinalom Ruinijem i u kojoj su još pet kardinala (Angelo Amato, Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić i i Julian Herranz), te drugi stručnjaci. Pavao Žanić je bio biskupom Mostara, pod čijom je biskupijom i Međugorje, kada su 1981. šestoro vidjelica prvi puta govorili o ukazanjima Gospe. Žanić je držao kako je riječ o prijevari.

Sada su na vidjelo izašli neki dokumenti na osnovu kojih bi se moglo zaključiti kako su komunističke vlasti utjecale na takvo negativno držanje mostarskog biskupa prema Međugorskom fenomenu. No, i sadašnji mostarsko biskup, Ratko Perić, drži kako nema ništa nadnaravnoga u Međugorju.

Jedna od mogućih, pa možda i najvjerovatnijih, odluka je da se ponovno ništa ne zaključi, odnosno da se ponovi 'formula' iz Zadra 1991. sa sastanka JBK. Naime, ukazanja započeta 24. juna 1981. nisu prestala, premda se Gospa sada ukazuje navodno samo nekima od šestoro vidjelica. No, oni kažu kako se susreću s Gospom bez obzira gdje se u tom trenutku nalaze, dakle i izvan Međugorja.

Ostale vijestiArhiva