Više od 100 originalnih dokumenata neprocjenjive vrijednosti, koji se već četiri stoljeća čuvaju u tajnom vatikanskom arhivu u Rimu, u srijedu će prvi put u historiji napustiti strogo čuvane zidine i biti izloženo javnosti u sklopu izložbe organizirane u Kapitolskim muzejima u Rimu povodom 400. godišnjice osnivanja tog arhiva u njegovom sadašnjem obliku. Izložba "Lux in arcana - The Vatican Secret Archive reveals itself" (Svjetlo u tajnama - razotkrivanje tajnog vatikanskog arhiva), koja se 29. februara otvara u jednom od muzeja na rimskom trgu Piazza del Campidoglio, ima za cilj baciti novo svjetlo na neke od najznačajnijih tajnih dokumenata, pisama i državničkih spisa, stoljećima ljubomorno čuvanih u arhivu koji je 1612. godine osnova papa Pavao V Borghese. Sa 85 kilometara polica, to je jedno od najvažnijih svjetskih središta za historijska istraživanja. To je vjerovatno posljednji put da ti vrijedni dokumenti, koji su stoljećima golicali maštu historičara i znatiželjnika, napuštaju sigurnost vatikanske Apostolske palače i njenog strogo čuvanog podzemnog spremišta, gdje već 400 godina leže pohranjeni u posebnim klimatskim uvjetima. Riječ je o dokumentima neprocjenjive vrijednosti, koji datiraju unatrag više od 1.000 godina, od 8. stoljeća do danas. Kao neki od najspektakularnijih među njima, najavljuje se dokument koji je pod pritiskom crkvenih vlasti potpisao Galileo Galilei 22. juna 1663. godine, kojim poriče svoju tvrdnju da je Sunce, a ne Zemlja, centar svemira. Među njima je i 60 metara dug spis sa suđenja vitezovima templarima iz 1308. godine, ali i brojni drugi dokumenti koji se odnose na niz historijskih ličnosti, poput Martina Luthera i Henrika VIII te njegove kćeri Marije I Tudor. Kao jedan od zanimljivijih eksponata navodi se pismo koje je Marija Stuart, vladarica Škotske, napisala na francuskom jeziku papi Sikstu V nekoliko sedmica prije smaknuća, zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za ubistvo Elizabethe I, a među izlošcima će se naći i molba upućena papi za ponišenje braka Henrika VIII i Katarine Aragonske. Jedan od neobičnijih dokumenata je i pismo pisano na svili iz 1650. godine kineske carice majke Wang papi Inocentu X, koja se preobratila na katoličanstvo i uzela kršćansko ime Helena. Izložba će otkriti i do sada strogo čuvane dokumente vezane uz kontroverzno papinstvo pape Pija XII (1939-58), optuženog da nije učinio dovoljno u osudi holokausta. Svi su dokumenti označeni oznakom "Archivio Segreto Vaticano" (Tajni vatikanski arhiv), a organizatori izložbe napominju da se riječ "secretum" ovdje odnosi na njeno izvorno latinsko značenje, koje je tačnije može prevesti kao "privatni" - jer riječ je o privatnom papinskom arhivu. Iako se papinski dokumenti čuvaju od samog osnivanja crkve, tajni arhiv na svojoj današnjoj lokaciji nalazi se od 1612. godine, kada je papa Pavao V (1605-21) ujedinio arhive koji su se do tada čuvali u pojedinim vatikanskim uredima. Sa 85 kilometara polica, to je jedno od najvažnijih svjetskih središta za historijska istraživanja. Svoja vrata za historičare otvorio je još 1881. godine, no pristup dokumentima za sada je dopušten isključivo prema pontifikatu, a ne godinama, te su tako istraživačima do sada bili dostupni dokumenti do smrti pape Pija XI (1939), dok je pontifikat Pija XII još uvijek pod oznakom tajne. Izložba će biti otvorena do 9. septembra.

Ostale vijestiArhiva