Vatikan se prvi put pojavio na listi zemalja druge kategorije - "zemlje koje izazivaju zabrinutost". Prvu kategoriju zemalja obuhvataju "zemlje koje izazivaju veliku zabrinutost", a treću "zemlje pod nadzorom". Izvještaj obuhvata 190 država, a Vatikan je u kategoriji s Poljskom, Egiptom, Irskom i Mađarskom. "Činjenica da je Vatikan u drugoj kategoriji zemalja zapravo znači da je njihov finansijski sistem osjetljiv na mogućnost pranja novca. Treba naglasiti da je sam Vatikan nedavno usvojio programe kojima želi to da spriječi", objasnili su iz Stejt departmenta. Vatikanska banka, čiji je zvaničan naziv Zavod za religijska djela, svojevremeno je bila pod istragom rimskog tužilaštva pod sumnjom da se bavila pranjem novca. Ova banka ne mora da poštuje italijanske finansijske norme jer na međunarodnom planu djeluje iz vatikanske države. Istražitelji su imali indicije da su mnoge osobe koje žive u Italiji koristile banku kao paravan za pranje novca i izbjegavanje porezkih obaveza. Nakon te afere papa Benedikt XVI. potpisao je dekret protiv pranja novca u Vatikanu. Dekret je donio pravila o poslovanju i transparentnosti poslovanja u skladu s međunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Papa je, potpisujući dokument pod nazivom "Moto Proprio", rekao da se Vatikan želi pridružiti zemljama koje su pravno regulisale bankarsko poslovanje na taj način da ga kriminalci ne mogu iskorištavati. Vatikanska banka bila je 1981. godine povezana s pranjem mafijaškog novca, prenose agencije.

Ostale vijestiArhiva