Dodatno porezno opterećenje vodilo bi građane u propast, jer rješenje za opstanak bh. privrede nije daljnje siromašenje građana, nego preraspodjela prihoda za razvoj i ekonomsku stabilizaciju, umjesto administraciju. Novac od PDV-a uglavnom je otišao u galopirajuću javnu potrošnju. Pred bh. vlastima sada je velika dilema: da li budžetske deficite koji postoje na svim nivoima vlasti zakrpiti povećanjem PDV-a sa 17% na 23% ili posegnuti za novim zaduženjem kod MMF-a? Kada bi se izdvajanja za plaće zaposlenih u javnoj upravi svela na 10% bruto domaćeg bogatstva, ne bi bilo deficita, a ni potrebe za novim kreditom MMF-a. Izlaz može biti nova tranša MMF-a, ali samo u slučaju ukoliko će se taj novac uložiti u privredu, a ne u finansiranje javne službe, kaže Damir Mehmedbašić, direktor Centra za zastupanje građanskih interesa. U odnosu na zemlje regije, BiH zauzima prvo mjesto po poreznim opterećenjima. Penzioneri ionako jedva spajaju kraj s krajem. Ekonomski analitičari poručuju da je prioritet reforma javnog sektora. Administracija ne pokazuju nikakvu namjeru za ozbiljnim uštedama. Aranžman s MMF-om nije idealno rješenje, daleko od toga, ali je u ovoj situaciji ipak mnogo bolji od povećanja PDV-a, smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar. S obzirom na to da ionako 48% građana živi na rubu siromaštva, Sindikat najavljuje radikalne mjere. Ovaj put sigurno nećemo mirno posmatrati i više je preko glave i građanima I radnicima kojekakvih poreza, restrikcija, poručuje Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Neto prihodi od PDV-a dosad su dosegli 17 milijardi maraka. Utrošeni su na plaće, regrese, vozila i druge troškove administracije. Umjesto u razvoj i stabilizaciju za šta su prvobitno bili namijenjeni. Povećanje stope PDV-a imalo bi izrazito negativan utjecaj na domaću privredu koja za sve ove godine, otkako je uveden ovaj porez, nije dočekala kapitalna ulaganja. Uvjerili smo se u to prilikom posjete jednom od velikih proizvođača mlijeka u Federaciji.

Ostale vijestiArhiva