Vijesti
Društvo i ekonomija
Bh. namjenska industrija treba jači državni marketing21.03.2012. 20:00
Izvor: Moje vijesti
Namjenskoj industriji BiH neophodan je jači državni marketing. Iako se u posljednje vrijeme stanje u ovoj industriji nešto popravlja, taj tempo nije dovoljan, rekao je Zijad Fazlagić, predsjednik Grupacije namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
On je danas na sjednici odbora te grupacije u Sarajevu kazao da bi bh. namjenska industrija, uz podršku državnog marketinga, morala imati nastup i u državama koje su ranije bili njeni konzumenti., dodavši kako su te zemlje, uglavnom, iz reda Pokreta nesvrstanih.
"Kada je riječ o izvozu, posebno se u FBiH bilježi napredak i u ovom momentu dvije do tri fabrike imaju punu zaposlenost za nekoliko narednih godina.
To su Igman, fabrika u Bugojnu, a u naznakama su Pretis i Zrak, međutim, imamo još nekih fabrika za koje bi bilo jako značajno da se aktiviraju, posebno u oblasti naoružanja, kao što su BNT, Tehnički remontni zavod Hadžići, Zrak, zatim u RS-u Rudi Čajavec, Fabrika motora na Palama i još neke, ali to bez osmišljenog državnog marketinga veoma teško ide", rekao je Fazlagić.
Dodao je da se u posljednje vrijeme ponovno pojavljuju i neke države gdje je BiH bila dominantan izvoznik proizvoda namjenske industrije, spomenuvši tu, prije svega, Indoneziju, uz napomenu da je doprinos tome dalo Ministarstvo vanjskih poslova.
Prošle godine je izvoz namjenske industrije bio nešto manji od 50 miliona KM, što je, kako ističe Fazlagić, nedovoljno, ako se uzme u obzir činjenica da je 1988. godine izvoz iz BiH bio oko 2,4 milijarde, a da je u namjenskoj industriji bilo uposleno deset puta više ljudi nego sad.
Namjenska industrija BiH i u ovom momentu, po Fazlagićevim riječima, izvozi u 30-ak država, a najzastupljeniji proizvodi u izvozu su pješadijska i artiljerijska municija.
Fazlagić je, kao i ostali članovi odbora Grupacije namjenske industrije BiH, pozdravio donošenje desetogodišnje strategije razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH koju je predložila Vlada, prvenstveno što namjenska industrija tu strategiju uopće nije ni imala.
Njom se računa da namjenska industrija u Federaciji BiH postane pokretač razvoja i rasta privrede uz čuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.
Tako se predviđa povećanje izvoza sa sadašnjih četrdeset i nešto, na 100 miliona KM godišnje do 2018. godine, odnosno 200 miliona KM do 2022. godine, uz ravnopravno učešće društava iz te oblasti.
On je danas na sjednici odbora te grupacije u Sarajevu kazao da bi bh. namjenska industrija, uz podršku državnog marketinga, morala imati nastup i u državama koje su ranije bili njeni konzumenti., dodavši kako su te zemlje, uglavnom, iz reda Pokreta nesvrstanih.
"Kada je riječ o izvozu, posebno se u FBiH bilježi napredak i u ovom momentu dvije do tri fabrike imaju punu zaposlenost za nekoliko narednih godina.
To su Igman, fabrika u Bugojnu, a u naznakama su Pretis i Zrak, međutim, imamo još nekih fabrika za koje bi bilo jako značajno da se aktiviraju, posebno u oblasti naoružanja, kao što su BNT, Tehnički remontni zavod Hadžići, Zrak, zatim u RS-u Rudi Čajavec, Fabrika motora na Palama i još neke, ali to bez osmišljenog državnog marketinga veoma teško ide", rekao je Fazlagić.
Dodao je da se u posljednje vrijeme ponovno pojavljuju i neke države gdje je BiH bila dominantan izvoznik proizvoda namjenske industrije, spomenuvši tu, prije svega, Indoneziju, uz napomenu da je doprinos tome dalo Ministarstvo vanjskih poslova.
Prošle godine je izvoz namjenske industrije bio nešto manji od 50 miliona KM, što je, kako ističe Fazlagić, nedovoljno, ako se uzme u obzir činjenica da je 1988. godine izvoz iz BiH bio oko 2,4 milijarde, a da je u namjenskoj industriji bilo uposleno deset puta više ljudi nego sad.
Namjenska industrija BiH i u ovom momentu, po Fazlagićevim riječima, izvozi u 30-ak država, a najzastupljeniji proizvodi u izvozu su pješadijska i artiljerijska municija.
Fazlagić je, kao i ostali članovi odbora Grupacije namjenske industrije BiH, pozdravio donošenje desetogodišnje strategije razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH koju je predložila Vlada, prvenstveno što namjenska industrija tu strategiju uopće nije ni imala.
Njom se računa da namjenska industrija u Federaciji BiH postane pokretač razvoja i rasta privrede uz čuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.
Tako se predviđa povećanje izvoza sa sadašnjih četrdeset i nešto, na 100 miliona KM godišnje do 2018. godine, odnosno 200 miliona KM do 2022. godine, uz ravnopravno učešće društava iz te oblasti.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Centralna banka BiH: Neometano izvršavati…
- 17/05 Počeo Ekonomski forum BiH 2021: Fokus je…
- 22/03 RS: Prosječna plata nakon oporezivanja u…
- 06/02 U FBiH pad željezničkog prometa za čak 81,5…
- 04/12 Provaljeno u stan člana VSTS Monike Mijić
- 10/11 Javni prihodi u FBiH za deset mjeseci ove…
- 07/10 Na području Banjaluke postavljaju nove radare
- 25/09 U 2019. godini direktne strane investicije…
- 31/07 Košarac: Konkretnim mjerama zaštititi domaću…
- 27/07 Od početka pandemije bez posla u KS ostalo…
- 23/07 BiH još nije usvojila odluku o smanjenju…
- 29/06 Inicijativa za Stolac: Zaustaviti aktivnosti…
- 25/06 Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata…
- 21/06 Štrajk upozorenja 30.juna istovremeno u RiTE…
- 17/06 TRGOVSKA GORA UJEDINILA BiH Košarac: Tražićemo…
- 13/06 Mostar će u oktobru dobiti svoju prvu „zelenu“…
- 09/06 Sindikalna potrošačka korpa za maj skuplja…
- 05/06 Broj zaposlenih u FBiH od 5. maja porastao…
- 01/06 Ova pravila važe narednih 14 dana u ugostiteljskim…
- 27/05 Turistički vaučer isključivo za sufinansiranje…
- 23/05 Diasporainvest: Kako osnovati kompaniju u…
- 19/05 Traži se povlačenje odluke: ArcelorMittal…
- 12/05 Željeznice RS završile prvi kvartal s gubitkom…
- 08/05 Milićević: Poziv privrednim subjektima da…