Ako BiH ne želi da se suoči s grčkim scenarijem ili novih zaduženjima kod MMF-a, do 2015. godine mora imati pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 85 posto, kazao je danas u Mostaru potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić, dodavši kako je za spas ekonomije BiH potrebno izvršiti reformu poreznog sistema, uvesti dvojnu stopu PDV-a te neto plaće rasteretiti od svih davanja osim prema MIO/PIO-u i porezu na plaće.
Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme s kojim s slaže i preko 95 posto privrednika napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u saradnji s drugih relevantnim instucijama, kazao je Lasić.
Po njegovu mišljenju, potrebno je rasteretiti rad, odnosno da opterećenja na neto plaću iznose 44,23 posto, umjesto sadašnjih 73,73 posto, čime bi se privukle strane investicije i kapital, te povećala zaposlenost, a i niko ne bi imao interesa da ne plaća doprinose.
Sva opterećenja na plaću idu u cijenu proizvoda zbog čega mi predlažemo reformu čitavog poreznog sistema u BiH, dodao je Lasić.
Što se tiče povećanja stope PDV-a, Lasić smatra kako će morati doći do promjene PDV-a, i to uvođenjem dvojne stope.
"Naš je prijedlog bio da se uvede dvojna stopa PDV-a ,i to da svi inputi u poljoprivredi iznose 5 posto te da se ta stopa primjenjuje i na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i slične proizvode, a sve ostalo da bude obuhvaćeno većom stopom", kazao je Lasić.
Po njegovu mišljenju, najmanja je siva ekonomija je u PDV-u, a najveća u radu. Prema nekim procjenama BiH bilježi oko 35 posto sive ekonomije.
Govoreći o promjenama koje će nastupiti u privredi BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, Lasić je kazao kako ne očekuje da će se tada dogoditi neki veliki poremećaji u našoj ekonomiji.
Najveći poremećaji očekuju se u proizvodnji mlijeka, a za što, po Lasićevom mišljenju, nisu krivi proizvođači čiji pogoni, po mišljenju evropske komisije, u 95 posto slučajeva zadovoljavaju sve evropske kriterije, već su krivi političari koji sporo donose odluke.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, jako će se postrožiti izvoz naših roba u Hrvatsku, a posebno roba biljnog i životinjskog podrijekla, zbog čega je BiH zatražila da se pravila od Evropske unije ne primjenjuju na promet između BiH i Hrvatske od 1. maja 2013. godine, već od 1. jula jer bi se u tom roku trebala završiti evropska akreditaciju naše BATA-e.
Lasić je najavio i potpisivanje ugovora o međusobnom priznavanju certifikata roba između BiH i Srbije, koje će biti upriličeno 6. aprila, čime će se između dvije zemlje izbjeći troškovi duplog uzorkovanja roba.
Što se tiče zabrane uvoza pojedinih proizvoda u BiH, Lasić je kazao kako je u svim ugovorima postoji odredba kada se mogu uvesti privremene mjere, a koje se uvode kada dođe do značajnih poremećaja na domaćem tržištu.
"Mi zadovoljavamo sve uvijete da možemo uvesti privremen mjere i već se pet godina borimo da se prije sezone uvede zabrane za proizvode koje u BiH možemo proizvesti i kvalitativno i količinski dovoljno za zadovoljavanje svojih potreba", naglasio je Lasić.
Inače, u prva dva mjeseca ove godine u BiH i FBiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan je broj nazaposlenih, a smanjen je i izvoz, kao i industrijska proizvodnja.
U prva dva mjeseca ove godine broj zaposlenih u BiH je smanjen za 2, 8 posto, dok je u FBiH broj zaposlenih smanjen za 0,3 posto.
Prosjećna plaća u BiH je veća za 2,3 posto, a u FBiH nezaposlenost se uglavnom odrazila na proizvodnju, dok je broj zaposlenih u neprivrednim djelatnostima ostao isti.
U FBiH neto plaća u prvom mjesecu ove godine iznosila je 828 maraka, bruto 1 263 marke, od čega je prosjećna plaća za 27,77 posto veća u nepoljoprivrednim u odnosu na poljoprivredne djelatnosti.
Ukupan izvoz za prva dva mjeseca 2012. godine na razini BiH iznosio je 1 083 000 000, što je za 14, 5 manje u odnosu na izvoz u prošloj godinu. Uvoz na razini BiH smanjen je za 6,2 posto, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55, 88 posto.
Što se tiče izvoza na razini FBiH, on je nešto bolji i opća pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,14 posto.
U prva dva mjeseca ove godine, naviše smo trgovali sa zemljama EU, u koje smo izvezli 64, 2 posto od ukupnog izvoza BiH, a najviše smo izvezli u zemlje CEFTE 26, 5 posto.
Najviše smo izvozili u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju i Sloveniju. Najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo s Njemačkom, a jedino smo pozitivni s Austrijom, Crnom Gorom, Švicarskom i Holandijom što znači da smo iz tih zemlja više izvezli nego uvezli.
Upitan zašto je loš privredni početak godine, Lasić je kazao kako bi možda on bio i bolji u odnosu na prošlu godinu da nije bilo vremenskih nepogoda uslijed kojih je došlo do zastoja u snadbijevanju i isporuci roba.

Ostale vijestiArhiva