Vijesti
Svijet
Evropski parlament odobrio sporazum sa SAD-om o dostavi podataka
20.04.2012. 12:00
Izvor: Sarajevo-x.com
Evropski parlament odobrio sporazum sa SAD-om o dostavi podataka
Zastupnici Evropskog parlamenta (EP) odobrili su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sporazum o dostavi podataka iz EU-a u Sjedinjene Države o putnicima u aviosaobraćaju, koji je u Evropi bio dosta kritiziran zbog mogućnosti kršenja prava na privatnost.
Nakon zelenog svjetla Evropskog parlamenta, Vijeće EU će moći donijeti odluku o zaključivanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Sporazum bi u tom slučaju zamijenio postojeći, koji se kao privremeni sporazum primjenjuje od 2007., a vrijedio bi sedam godina.
Za sporazum je glasalo 409 zastupnika, a protiv je ih je bilo 226.
Podatke o putnicima prikupljaju avioprijevoznici tokom rezervacije leta i uključuju, između ostaloga, ime i prezime, adresu, podatke o kreditnoj kartici i broj sjedišta putnika. Prema američkom zakonu, avioprijevoznici su dužni dostaviti te podatke ministarstvu državne sigurnosti za sve letove iz i prema Sjedinjenim Državama.
Amerikanci su zaprijetili da će ukinuti bezvizni režim za putnike iz EU-a, ako se ne zaključi sporazum. Povjerenica za unutarnje poslove Cecila Malmstroem, koja je ispregovarala sporazum, nedavno je izjavila da više nema manevarskog prostora za nove pregovore ako se ovaj sporazum odbaci i da su Amerikanci poručili "ili to ili ništa".
Prema postignutom kompromisu, prikupljeni podaci mogu se koristiti samo u svrhu borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Američke vlasti bi mogle čuvati te podatke u "aktivnoj bazi" do pet godina. Nakon prvih šest mjeseci sve informacije koje bi se mogle koristi za identifikaciju putnika bit će "depersonalizirane", što znači da bi neki od podataka poput imena ili adrese bili zamaskirani.
Nakon prvih pet godina, podaci bi se iz "aktivne baze" premjestili u "pasivnu" i tamo bi se mogli čuvati do 10 godina, nakon čega bi bili brisani svi podaci koji mogu dovesti do identifikacije putnika.
Što se tiče osjetljivih podataka, poput onih o rasnom ili etničkom podrijeklu, političkim uvjerenjima, vjerskoj pripadnosti, tjelesnom ili duševnom zdravlju, seksualnoj orijentaciji, oni bi se mogli koristiti samo u slučajevima životne opasnosti. Takvi podaci se najčešće mogu dobiti kroz odgovore na pitanja kakvu hranu putnici žele u avionima ili na pitanja o medicinskoj pomoći u slučaju potrebe. Ti bi se podaci trajno brisali nakon 30 dana, osim u slučajevima kada se protiv nekog putnika vodi konkretna istraga.