Građani BiH su na osnovu kratkoročnih kredita na kraju marta bili zaduženi 4,14 milijardi KM što je za 165 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine.
Ukoliko se posmatra presjek zaključnih brojki s kraja trećeg mjeseca, u odnosu na isti mjesec 2011. godine, zaduženost stanovništva za kratkoročne nenamjenske kredite porasla je za 278 miliona KM, navodi se u podacima Centralne banke BiH.
Stručnjaci ocjenjuju da činjenica da se građani BiH sve više zadužuju da bi "krpili" kućne budžete i riješili neke od svojih svakodnevnih i sezonskih potreba ukazuje na veoma tešku ekonomsku situacije porodica u BiH, pišu Nezavisne novine.
Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, je rekao da građani veoma često podižu kratkoročne kredite da bi se riješili kratkoročnih obaveza i za svakodnevnu potrošnju, jasno ukazuje na to koliko je teška socijalna pozicija u kojoj se nalaze građani u BiH.
On je ocijenio da će sličan trend vjerovatno biti nastavljen i u budućnosti.
"Stanovništvo sve više diže nenamjenske kredite iz čega se jasno vidi koliko loše kotira finansijska izvjesnost u BiH. U trenutnoj situaciji banke se dosta lako odlučuju da daju kratkoročne nenamjenske kredite, ali se sve teže odlučuju na to da prihvate dugoročne kreditne aranžmane koji vode u još veću neizvjesnost", rekao je Mišić.
On je dodao da je situaciji u kojoj se kratkoročnim kreditima "krpe rupe u kućnim budžetima" u velikoj mjeri kumovala visoka stopa nezaposlenosti koja je u konstantnom porastu.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, je ocijenio da će u trenutnim okolnostima banke i dalje veoma lako plasirati kratkoročne kredite prema stanovništvu, jer za njih imaju siguran mehanizam naplate.
"U ovom trenutku kod nas je plasiranje kredita stanovništvu sigurnije za banke nego plasiranje kredita privredi, jer banke uvijek usmjeravaju svoju aktivnonst prema oblasti iz koje će se sigurno naplatiti", rekao je Kešetović.
On je ocijenio da iako trend zaduživanja stanovništva za svakodnevne potrebe predstavlja problem, da je situacija u kojoj se banke jako teško odlučuju na plasiranje novca u sektor privrede daleko veći problem.
"Država bi instrumentima monetarne politike morala uticati na povećanje kreditne aktvnosti usmjerene ka privredi, jer je neophodno povećati stepen privredne aktivnosti čime će se uticati na poboljšanje ekonomske slike zemlje, što će naravno uticati i na to kako i za šta će se stanvništvo zemlje u konačnici zaduživati", rekao je Kešetović.

Ostale vijestiArhiva