Predstavnički dom Parlamenta BiH u četvrtak naveče usvojio je Prijedlog budžeta u prvom čitanju, ali njegovo konačno usvajanje ostaje upitno.
Budžet su podržali poslanici SNSD-a, SDS-a, SDP-a BiH, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, PDP-a i DNS. Protiv su bili zastupnici SDA, Stranke za BiH i SBB-a BiH, dok su zastupnici HSP BiH, NSRZB i DNZ-a bili suzdržani.
Budžet BiH tako je ponovno predmet razdora unutar političkih krugova u BiH. Nakon što se SDA negativno izjasnila o budžetu i njegovim kategorijama, postalo je neizvjesno i njegovo konačno usvajanje, ali i način funkcionisanja stranačkih partnera, piše Radio Slobodna Evropa.
Zastupnik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović uz već raniju tezu stranke kako je zamrznut samo budžet BiH, a budžeti entiteta i drugih nivoa nisu, otvorio je tezu o dogovoru lidera stranaka pobjednica u entitetima:
„Politički dogovor u smislu: umanjićemo budžet na nivou BiH, a sav višak prihoda sa jedinstvenog računa podijelićemo prema entitetima. Zašto ne po zakonu o pripadnosti javnih prihoda i ostalim nivoima vlasti, ne samo entitetima? Zato što u entitetima suvereno vladaju dva politička lidera, i to je ono što opravdano ostavlja sumnju da je posrijedi jedan politički dogovor koji je sakriven od javnosti.“
Nikakvog tajnog dogovora Milorada Dodika, predsjednika SNSD, i Zlatka Lagumdžije, predsjednika SDP BiH, nema, tvrdi Saša Magazinović, zastupnik SDP BiH u državnom parlamentu, osim što su sve stranke ranije postigle dogovor o budžetu.
„Nije tačno da postoji dogovor posebno koji je na štetu nekoga drugog. Postoji zajednički dogovor da se usvoji budžet, da se konačno odmaknemo od privremenog finansiranja. Postoji dogovor da se održe izbori u ovoj zemlji, a oni se ne mogu održati bez usvojenog budžeta, da se ide u izgradnju graničnih prijalaza, koji se ne mogu izgraditi bez budžeta.
Postoji dogovor da se ispuni naša obaveza spram digitalizacije, to je evropska obaveza, što također ne može biti urađeno bez budžeta. Postoji dogovor da se zasutavi pad kreditnog rejtinga BiH, koji je također vezan za usvajanje budžet. Ali dogovor nekakav da se država slabi, osim što je malo uvrijedljivo, to zaista nije ni tačno“, naglašava Magazinović.

Podrška iz RS
Budžetski okvir za finansiranje institucija BiH predviđa 950 miliona KM, a za otplatu vanjskog duga BiH nešto više od 444 miliona. Protivnici prijedloga smatraju da upravo za navedene stavke neće biti novca.
„Distribucija sredstava u okviru tog budžeta je apsolutno nepravedna. Taj budžet apsolutno ugrožava integritet države BiH jer uzima isto od onih koji imaju najveća primanja u sklopu tog budžeta i onih koji svakodnevno rade na granicama kao Državna granična služba, kao SIPA, kao predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje, koji praktično održavaju sistem države.
I apsolutno je deplasirano da ovakvim jednim aktom možemo ugroziti bitisanje tih državnih institucija. A zamislite, ako usvojimo to, kakva će percepcija o našoj državi biti kad svaki ulazak u našu državu bude popraćen raznoraznim štrajkovima i raznoraznim manifestacijama, koji sigurno neće nikada privući strani kapital?“, pita Emir Kabil, zastupnik Saveza za bolju budućnost.
​​Stranke iz RS imaju zajednički stav, pa iako nezadovoljne budžetom, podržavaju ga, kaže predsjednik SDS i zastupnik u Parlamentu BiH Mladen Bosić. Protivljenje budžetu za njega je stvar politikanstva i narušenih političkih odnosa unutar FBiH.
„Čini mi se da su u pitanju neke sitnije politikantske igre, neko pozicioniranje pred sljedeće lokalne izbore i prije svega neka vrsta političke borbe unutar FBiH, koja se manifestuje u niz oblika, pa i oko pitanja usvajanja budžeta“, tvrdi Bosić.
Da su političke igre prisutne kada je u pitanju usvajanje budžeta, upozorio je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, navodeći kako bez budžeta nema ni novog kruga pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, niti provođenja presude u slučaju Sejdić-Finci, koja je opet ključna za stupanje na snagu SSP.
Ništa neće biti ugroženo - demantuje protivnike ministar finansija BiH Nikola Špirić:
„Jer on ne ugrožava funkcionisanje nijedne institucije, obezbjeđuje provođenje lokalnih izbora, obezbjeđuje sredstva za popis stanovništva, obezbjeđuje sredstva za uređenje graničnih prelaza po prilasku Hrvatske u EU, stvaranje i finansiranje novih institucija, kao što je agencija za borbu protiv korupcije.“
Naveo je i kako će smanjenje plata biti linearno svima osim onima koji imaju platu do 500 KM. U ovu kategoriju spadaju po prvi put i ministri i poslanici i funkcioneri, tvrdi Špirić navodeći i koji je odnos ove stavke u budžetu:
„Na plate i naknade, od 950 miliona, odnosi se 813 miliona i 267.000 konvertibilnih maraka, i to je ono na šta smo upozoravali - da treba smanjivati javnu potrošnju.“
Kako se tvrdi, novca će biti dovoljno za obaveze koje se moraju izvršiti. Ono što se da naslutiti jeste da se cijela priča svodi na političko razračunavanje političkih partnera. Tim prije što se način pravednije raspodjele sredstava može riješiti amandmanima.

Ostale vijestiArhiva