Vijesti
Društvo i ekonomija
Nova zaduženja moguća samo za proizvodnju i nova radna mjesta
11.05.2012. 20:00
Izvor: Moje vijesti
Nova zaduženja moguća samo za proizvodnju i nova radna mjesta
U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih u BiH iznosio je 687.138, dok je broj nezaposlenih iznosio 543.647 osoba, izjavio je danas u Mostaru potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić, naglasivši kako je u istom razdoblju BiH zabilježila pad gotovo po svim ekonomskim parametrima.
Tako je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 9, 4 posto te pad u prosječnoj pokrivenosti uvoza izvozom, koji je za isto razdoblje iznosio 51,8 posto.
Po Lasićevom mišljenju, jedina pozitivna pokrivenost uvoza izvozom zabilježena je s Turskom.
Također, u odnosu na 2009. godinu BiH je u 2012. zabilježila pad u svim gospodarskim kretanjima.
Ono što posebno zabrinjava, po Lasićevom mišljenju, jeste da je došlo do pada izvoza, a porasta uvoza. Izvoz je pao za 10 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz porastao za 0, 4 posto.
"To znači da se ne vodi nikakva vanjsko- trgovinska politika u BiH već da zemlja 'baulja'", naglasio je Lasić, te napomenuo kako se BiH,da bi imala rast, mora osloniti na izvoz koji joj je jedini izlaz.
"Mi moramo imati pozitivnu platnu bilancu, odnosno tekući račun države, koji je negativan od Daytona do sada", kazao je Lasić.
Što se tiče novih zaduženja kod MMF-a, Lasić je postavio pitanje šta će BiH raditi slijedeće godine ako sada uzme novi kredit, koji je po njegovom mišljenju, potreban jedino ako bi zaduženost išla u proizvodnju i nova radna mjesta.
"Mislim da u čitavoj ekonomskoj politici, posebno u fiskalnoj mora doći do zaokreta u BiH", kazao je potpredsjednik Komore, dodavši kako je vrijeme da se uvedu restrikcije na uvoz.
Po svim međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala postoji klauzula uvođenja privremenih zaštitnih mjera koje bi vrijedile do uklanjanja uzroka zbog kojih je nastala šteta, naglasio je Lasić, dodavši kako je ugroženost platne bilance u BiH nastala uslijed visokog trgovinskog deficita.
Što se tiče ekonomskih odnosa BiH i Republike Hrvatske te mogućih problema u međusobnoj trgovini poslije ulaska RH u EU, Lasić je naglasio važnost robne razmjene RH i BiH, s obzirom na to da BiH ima najveći obim robne razmjene s Hrvatskom, zbog čega su komore iz BiH pokrenule inicijativu da se nedostaci koje BiH ima u međunarodnoj trgovini s Hrvatskom otklone do njenog ulaska u EU.
"U razgovorima s Hrvatskom tražimo da se produži isti režim izvoza roba iz BiH u Hrvatsku do 1. jula 2013. godine, do kada bi mogla biti izvršena akreditacija naše BATA-e", kazao je Lasić, dodavši kako trenutno jako mali broj bh. roba životinjskog i biljnog podrijetla može doći na stolove EU-a.Također, istaknuo je i važnost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u Republiku Hrvatsku.
Lasić je podsjetio i na problem graničnih prijelaza nakon ulaska RH-a u EU. Naime, trenutno su u planu samo dva BIP granična prijelaza Hrvatske s BIH, što je po Lasićevom mišljenju premalo.
Što se tiče reforme poreznog sustava u BiH, Lasić smatra kako BiH već dugi niz godina ima preveliku javnu potrošnju te da je javni sektor trošio više od rasta BDP-a.
Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u saradnji s drugih relevantnim institucijama, kazao je Lasić.
Po njegovu mišljenju, potrebno je rasteretiti rad, čime bi se privukle strane investicije i kapital, te povećala zaposlenost, odnosno plaće opteretiti od svih davanja, osim prema MIO/PIO i eventualno poreza na plaće.
Sva opterećenja na plaću idu u cijenu proizvoda zbog čega mi predlažemo reformu čitavog poreznog sistema u BiH, dodao je Lasić.
Što se tiče povećanja stope PDV-a, on smatra kako će morati doći do promjene PDV-a, i to uvođenjem dvojne stope.
"Naš je prijedlog bio da se uvede dvojna stopa PDV-a ,i to da svi inputi u poljoprivredi iznose 5 posto te da se ta stopa primjenjuje i na osnovne živežne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i slične proizvode, a sve ostalo da bude obuhvaćeno većom stopom", kazao je Lasić.
Po njegovu mišljenju, najmanja je siva ekonomija u PDV-u, a najveća u radu. Prema nekim procjenama BiH bilježi oko 35 posto sive ekonomije.