Odgovarajući na pitanja novinara o regionalnoj politici Srbije, novoizabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je izjavio da Srbija i Hrvatska trebaju živjeti u miru, te da on "nema genetske predispozicije" da mrzi Hrvatsku.

"Hrvatska samo treba pokazati da su joj svi građani jednaki, da zaslužuje članstvo u EU i u meni će imati suradnika" rekao je Nikolić i dodao da Hrvatska treba riješiti odnose s protjeranim srpskim stanovništvom.Imat ću mnogo poslova prije nego što stignem do Zagreba. Bit će zaista mnogo poslova, ali sigurno ću otići. Ja neću vama glumiti tamo da sam brat s nekim od vas, ali Srbija i Hrvatska trebaju živjeti u trajnom miru, poručio je Nikolić.

Nikolić je naglasio da će održavati dobre odnose s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, i s drugim predsjednicima država u regiji, ali je poručio da Bosna i Hercegovina teško funkcionira kao država. "Mislim da oni moraju rješavati probleme međusobno", naglasio je novoizabrani predsjednik Srbije.

Nikolić je naveo da je Crna Gora država s kojom Srbija sada ima lošije odnose nego s Hrvatskom.

"To je meni neprirodno, u Crnoj Gori živi mnogo građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i njima treba omogućiti najbolje uvjete za život, a njihovoj djeci najbolje uvjete za napredovanje i na tome ću intenzivno raditi i s vlašću i s opozicijom u Crnoj Gori", rekao je Nikolić.

Nikolić je izjavio da se odazvao na poziv Jedinstvene Rusije da govori na njihovom skupu. Naglasio je da je Njemačka glavni saveznik Srbije na Balkanu i dodao da će tražiti susret s njemačkom kancelarkom Angelom

Nikolić je poručio da će imati dobre odnose s predsjednicima svih država u regiji i najavio da će posetiti Moskvu, Bruxelles i Washington.

Tko je Tomislav Nikolić?

Tomislav Nikolić rođen je 15. veljače 1952. u Kragujevcu, gde se i školovao. Završio je Tehničku školu, građevinski smjer i studirao na Pravnom fakultetu, ali je studije prekinuo i zaposlio se. Kasnije je završio Fakultet za menadžment..

Nikolić se stranački prvi put angažira u Narodnoj radikalnoj stranci u Kragujevcu. Na njegovu inicijativu došlo je do ujedinjenja te stranke i mjesnih odbora Srpskog četničkog pokreta Vojislava Šešelja i stvaranja nove stranke 23. veljače 1991, pod nazivom Srpska radikalna stranka. Za predsjednika SRS izabran je Vojislav Šešelj, a Nikolić za potpredsjednika, a kasnije je postao zamjenik predsjednika SRS. Od 24. veljače 2003. od kada se Šešelj nalazi u Međunarodnom tribunalu u Hagu, Nikolić je preuzeo vođenje stranke.

Bio je šef zastupničke grupe SRS u Skupštini Srbije, a od 1992. neprekidno je biran za zastupnika u svaki skupštinski saziv. Kada su 24. ožujka 1998. radikali prvi put ušli u Miloševićevu vladu u Srbiji izabran je za potpredsjednika. Ulaskom radikala u rekonstruiranu vladu SR Jugoslavije u kolovozu 1999. ponovo je izabran za potpredsjednika i na toj funkciji je ostao do pada Miloševićevog režima 2000.

Nakon sukoba s liderom SRS Šešeljem u rujnu 2008. Nikolić je podnio ostavku na mjesto zamjenika predsednika SRS, nakon čega je isključen iz stranke. U Skupštini Srbije Nikolić se izdvojio s petnaestak zastupnika i osnovao novi klub "Naprijed Srbijo".

S grupom bivših radikala u listopadu 2008. osnovao je novu stranku pod imenom Srpska napredna stranka (SNS).

Bio je kandidat SRS na izborima za predsjednika SRJ 24. rujna 2000. kada je osvojio treće mjesto sa 280.013 (5,88 odsto) glasova birača. Tri puta je bio kandidat za predsednika Srbije, prvi put 2003. na neuspelim predsjedničkim izborima osvojio je najviše glasova birača, drugi put 2004. u drugom krugu izgubio je od kandidata DS Borisa Tadića. I na trećim izborima u veljači 2008. u drugom krugu je izgubio od Borisa Tadića koji je postao predsjednik Srbije. Oženjen je Dragicom i ima sinove Radomira i Branislava.

Tko će sastaviti vladu- ili komu će "Mali Slobo"?

Nakon pobjede Tomislava Nikolića u drugom krugu srbijanskih predsjedničkih izbora aktalizirano je pitanje kako će biti formirana nova srbijanska vlada. To ponajviše ovisi o tome kome će se prikloniti "jezičak na vagi", "Mali Slobo", Ivica Dačić, lider SPS-a, treće stranke po broju osvojenih mandata u srbijanskom parlamentu

Dačić je poručio kako pobjeda naprednjaka Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji neće promijeniti dogovor SPS-a i Demokratske stranke (DS) o parlamentarnoj većini.

"Dogovor o parlamentarnoj većini već je postignut i neće ga promijeniti rezultati predsjedničkih izbora", rekao je Dačić i dodao da pobjeda na predsjedničkim izborima nije uvjet za koaliciju socijalista s DS-om, koja je već dogovorena.

Dačić je rekao da nije zainteresiran za premijersko mjesto, ali da će tražiti da se poštuju rezultati parlamentarnih izbora, odnosno broj glasova koji je osvojila koalicija SPS-PUPS-JS, prenose beogradski mediji.

Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je sinoć rekao da je "kurtoazno" razgovarao s Dačićem, i da su razmjenili samo čestitke, a na dobacivanja pristalica što će biti između dvije stranke, Nikolić je odgovorio: "Vidjet ćemo. Vidjet ćemo što su se oni sve danas dogovarali. Možda sutra bude nešto drugačije".

Potpredsjednik SPS-a Dušan Bajatović rekao je da očekuje da Nikolić, kao novi predsjednik, mandat za sastav vlade prvo dodijeli Srpskoj naprednoj stranci (SNS), ali je naglasio da i dalje "stoji" dogovor SPS-a i DS-a o budućoj vladi.


Dužnosnik Koštuničine Demokratske stranke Srbije (DSS) Slobodan Samardžić rekao je da se dogovor o formiranju Vlade Srbije ne može obaviti za jedan dan.

Iako su lideri SNS-a i DSS-a nedavno potpisali sporazum o suradnji, Samardžić kaže da se ne može unaprijed govoriti o eventualnoj suradnji, jer je to "komplicirana formula".

"Mi imamo određen program, kao i oni, i potrebno je da nađemo zajedničke točke", naveo je Samardžić.

On ističe da DSS ne bi odstupila od vojne i političke nautralnosti Srbije, koju je zagovarala u predizbornoj kampanji, ali da bi rješenje za to DSS i SNS eventualno mogli naći u organiziranju referenduma.

Podsjetimo, Najviše mandata u novom sazivu srbijanskog parlamenta koji broji 250 zastupnika osvojila je na izborima 6. svibnja koalicija oko Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića - 72 mandata, a slijedi koalicija oko Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića sa 67 mandata.

S 48 mandata treća je koalicija koju predvodi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, dok je četvrta Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice s 20 mandata.

Koalicija Preokret koju predvodi Liberalno demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića može, računati na 19 mandata, a Ujedinjeni regioni Srbije (URS) Mlađana Dinkića na 17 mandata.

Savez vojvođanskih Mađara je osvojio šest mandata, a jedan mandat osvojila je lista Nijedan od ponuđenih odgovora

Ostale vijestiArhiva