Čelnici će se baviti dugoročnom vizijom EU-a, dok s druge strane raste pritisak finansijskih tržišta i evropskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više šire. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španija i Kipar, zatražili pomoć za svoje banke.
Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španija i Italija postoje sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći finansirati na finansijskim tržištima.
Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na samitu sudjeluje kao promatrač, izjavio je da očekuje napredak u rješavanju krize, ali ne i definitivni odgovor.
"Evropa očito ide prema višem stupnju političke i finansijske integracije", rekao je Milanović po dolasku na samit. On nije isključio mogućnost da u Evropskoj uniji za godinu dana kada Hrvatska uđe na snazi bude novi ustavni okvir.
"Što će biti za godinu dana kada mi uđemo to u ovom trenutku ne možemo reći. Moguće je da će biti drugi evropski ustavni okvir", rekao je Milanović.
On je dodao da monetarna unije bez čvršćeg fiskalnog povezivanja može funkcionirati u dobra vremena, ali ne i u krizama kakva je sada, javila je Hina.
Samit je započeo tradicionalnim susretom s predsjednikom Evropskog parlamenta, a onda se nastavlja raspravom o Višegodišnjem budžetskom okviru i paktu za rast i zapošljavanje.
U EU-u namjeravaju dogovoriti Višegodišnji budžetski okvir (MFF) do kraja ove godine, stoga ta tema zasad ne izaziva pažnju. Slično je i s paktom za rast i zapošljavanje, koji je već uglavnom dogovoren i koji predviđa da se oko 130 milijardi eura nepotrošenih sredstava iskoriste za investicije koji bi se potaknuo privredni rast.
Tokom radne večere započet će rasprava o izvještaju koji je pripremio predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy u saradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Evropske centralne banke Mariom Draghim i šefom euroskupine Jean-Claudeom Junckerom.
U izvještaju naslovljenom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i političke unije.
Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u budžetskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove budžete.
Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces "prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima".
U izvještaju se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tokom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene evropskih ugovora.
Podrobnija razrada pojedinosti u stvaranju istinske Ekonomske i monetarne unije može se očekivati u izvještaju koje će predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy podnijeti za samit u decembru ove godine, a moguće je i privremeni izvještaj za jesenski samit u oktobru.
Čelnici EU-a na samitu će formalno odobriti početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji će u petak biti svečano otvoreni.

Ostale vijestiArhiva