Time je završen projekt u okviru kojega je prva Kineskinja boravila u svemiru i koji je obuhvaćao test spajanja broda sa svemirskim modulom, ključan za izgradnju svemirske postaje predviđenu za 2020. godinu. Letjelica je ušla u zemljinu atmosferu i spustila se u 10 sati prije podne po lokalnome vremenu u pokrajini Unutarnjoj Mongoliji na sjeverozapadu Kine. Posadu broda činilo je troje astronauta, među kojima je bila i prva Kineskinja u svemiru Liu Yang. Službeni je Peking tu misiju, koja je trajala gotovo dva tjedna, opisao kao tehničku revoluciju za rastući kineski svemirski program. Kineska je državna televizija uživo prenosila lansiranje letjelice i vježbu spajanja s eksperimentalnim svemirskim modulom Tiangong 1. Iako je Kina još daleko od razvijenih svemirskih sila Sjedinjenih Država i Rusije, Shenzhou 9 predstavlja četvrtu kinesku svemirsku misiju s posadom od 2002., a misija se događa u vrijeme kada američki i ruski svemirski programi zaostaju zbog proračunskih ograničenja i različitih prioriteta. Sjedinjene Države neće prije 2017. testirati novu svemirsku raketu s posadom, a Rusija je poručila kako joj misije s posadom nisu prioritet.

Ostale vijestiArhiva