Centri civilnih inicijativa prezentrali su danas u Sarajevu novinarima šestomjesečni izvještaj o radu Vijeća ministara BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH u kojem su ponovo zabilježeni porazni rezultati ovog nivoa izvršne i zakonodavne vlasti.
Na samom početku podsjetili su da je bilo potrebno 16 mjeseci da se formira vlast u BiH i samo tri mjeseca da se ona raspadne, a konsultant za monitoring rada Vijeća ministara BiH pri CCI-ju Denis Telić naglašava da je prema učinku sadašnje vlasti i one koja je radila u tehničkom mandatu nema nikakave razlike te da je za građane potpuno nebitna činjenica da li je vlast u tehničkom ili stalnom mandatu.
Nabrajajući neslavne rezultate rada potcrtao je da je za posljednjih šest godina, Vijeće ministara tokom prvih polugodišta najmanji broj zasjedanja održalo upravo u 2012. godini, a u isto vrijeme, samo je u prvoj polovini 2007. godine Vijeće ministara realiziralo manje mjera u odnosu na 2012., ali je tada utvrđeno i pet zakona više.
Poređenja radi Vijeće ministara BiH koje je djelovalo 2004. godine je i u mjesecu februaru te godine, a i u maju, utvrdilo više zakona, nego što ih je ukupno realizirano za prvih šest mjeseci 2012., a Vijeće ministara, kojim je predsjedavao Adnan Terzić, u prvoj polovini 2004. godine utvrdilo je ukupno 56 zakona, što je gotovo pet puta više nego sada.
Također za pola godine nije usvojena ni trećina planiranog u ovoj godini, dok čak 150 mjera, koje su trebale biti realizirane, nisu, a kada je riječ o stepenu realizacije polugodišnjih aktivnosti po ministarstvima u sastavu Vijeća ministara BiH, niti jedno nije realiziralo u potpunosti svoj polugodišnji program rada.
"Posebna kritika ide na račun Ministarstva vanjskih poslova i ministra Zlatka Lagumdžije (SDP BiH) za koje i ne možemo govoriti o radu u skladu s planom, jer u javnosti nije poznat godišnji plan ove institucije, a to je i dalje jedino ministarstvo čijeg plana aktivnosti nema u Programu rada Vijeća ministara za 2012. godinu", tvrdi Telić.
Kazao je i da je u prvoj polovini 2012. godine Vijeće ministara utvrdilo 12 zakona, a za isto utrošeno vrijeme Vlada susjedne Srbije utvrdila je 2,5 puta više, Crna Gora više od tri puta, a Hrvatske sedam puta više.
Kada je u pitanju rad Parlamentarne skupštine BiH, konsultant za monitoring rada PSBiH pri CCI-ju Ivica Čavar podsjeća da su poslanici Predstavničkog doma u prvih šest mjeseci održali 13 plenarnih sjednica i na njima proveli ukupno 77,5 sati, odnosno jedan i po osmosatni radni dan u prosjeku, mjesečno.
Delegati Doma naroda PSBiH su pak u istom perodu održali osam plenarnih sjednica i na njima proveli ukupno 13 sati, dok su pri tome primanja poslanika i delegata i dalje enormno visoka (između 4.800 i 7.000 KM) i u potpunom su neskladu s ostvarenim rezultatima.
Takođe, Čavar navodi da je u prvom polugodištu 2012. godine, jedva usuglašeno i usvojeno smanjenje plaća poslanika i delegata PSBiH za 4,5 posto, te da je to potpuno neadekvatan odgovor. Rez naime mora biti radikalan, kako je radikalno bilo i svojevremeno povećanje prije četiri godine -za čak 108 posto.
Državni parlament i dalje obara enormno visok broj zakona, a broj odbijenih zakona zanemariv je u odnosu na broj usvojenih (u Saboru Republike Hrvatske usvojen je 101 zakon, a odbijeno je svega pet), pa je PSBiH prvih šest mjeseci svog rada u tekućoj 2012. godini završila s 15 usvojenih i 11 odbijenih zakona.
Za to vrijeme zastupnici Hrvatskog sabora su na 58 dana zasjedanja, efektivno radili oko 330 sati (četiri puta više od poslanika Predstavničkog doma PSBiH, a 25 puta više od delegata Doma naroda PSBiH). Pri tome su usvojili 101 zakon, što je skoro sedam puta više od broja zakona, koje je PS BiH usvojila u tom periodu razdoblju.
Također Skupština Crne Gore je na 42 dana zasjedanja, efektivno utrošila oko 140 sati, te su za to vrijeme usvojili ukupno 56 zakona, što je skoro četiri puta više od broja zakona, koje je usvojila PSBiH, dok je Narodna Skupština Republike Srbije za dva mjeseca usvojila onoliko zakona, koliko je PSBiH usvojila za posljednjih godinu i po dana.
Čavar naglašava i da je aktuelni saziv PSBiH duplo lošiji od prethodnog, a gotovo tri puta lošiji od pretprošlog saziva te da se i pored svega navedenog diskiminacija u PSBiH i dalje nastavlja.
Na kraju su u CCI-ju podsjetili da 31. augusta ističe rok iz Mape puta, do koga bi u Parlamentu morao biti prijedlog ustavnih promjena, koje ukidaju diskriminaciju građana ove zemlje, a od toga zavisi konačno stupanje na snagu, prije pune četiri godine potpisanog, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje te mogućnost apliciranja za članstvo u EU.

Ostale vijestiArhiva