Studija koja je objavljena na portalu zasvakodijete.ba je urađena za potrebe programa YERP- Program zapošljavanja i zadržavanja mladih koji je podržan kroz Fond za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i financiran od Vlade Kraljevine Španije.
Program YERP zajednički provode UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za zapošljavanje u cijeloj zemlji, osnovnim i srednjim školama, općinama i ruralnim zajednicama, pojedinačnim poduzećima, te udruženjima iz privatnog sektora i organizacijama civilnog društva.
Posebne probleme u sticanju odgovarajućeg obrazovanja, pokazala je studija, imaju djeca s poteškoćama u razvoju i onesposobljenjima. Isto to važi, ali iz različitih razloga, i za mnoge etničke manjine.
Skoro 32 posto onih koji završe osnovnu školu (uzrast od šest do 15 godina), ne nastavlja sa srednjom školom. Osim toga, ovaj broj skriva značajan disparitet između učenika iz siromašnih i bogatijih domaćinstava: 43 posto iz prve i 23 posto iz druge grupe učenika ne nastavljaju sa srednjim obrazovanjem.
- Ovaj raskorak još je izraženiji u visokom obrazovanju, gdje samo 9,3 posto učenika iz siromašnih porodica pohađa fakultet, dok je procenat učenika iz bogatih porodica tri puta veći - 27,3 posto - navedeno je u studiji.
Zbog niskog stepena obrazovanja, siromaštvo se zadržava iz generacije u generaciju. Iznenađujućih 31,5 posto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavljaju pohađati srednju školu. Prema podacima studije, razlog za ovo su siromaštvo i slab uspjeh. Posebno je ugrožena romska populacija u kojoj je, po nekim saznanjima, samo 15 posto romske djece obuhvaćeno osnovnim obrazovanjem ili čak i manje.
Među posebno rizične grupe spadaju i djeca s poteškoćama u razvoju, kao i djeca roditelja s niskim stepenom obrazovanja.
- Stopa upisa u škole u BiH komparativno jeste visoka i iznosi 94 posto školskih obveznika (mladih i djece), ali ipak, ova stopa nije dovoljno visoka za jednu modernu, evropsku zemlju koja ima ambicije pridružiti se Evropskoj uniji - navedeno je u studiji.
Zadatak Milenijskih razvojnih ciljeva jeste da do 2015. svi dječaci i djevojčice u BiH završe osnovnu školu i samim tim da se do 2015. ostvari 100 odsto upisa u bazično osnovno obrazovanje.
Studija potcrtava da bez obzira na to što pravo na obrazovanje jeste osnovno ljudsko pravo, mnoga djeca i mladi u BiH ne mogu to ostvariti zbog brojnih razloga koji im stoje na putu.
- Prvenstveno, osnovno obrazovanje bi zaista, a ne samo prividno, trebalo biti besplatno, što podrazumijeva obezbjeđivanje udžbenika, pribora i svesaka svakom učeniku, besplatnu užinu i prevoz do škole - navedeno je u studiji.
Ovim istraživanjem, u kojem su učestvovali zaposlenici u školama i institucijama nadležnim za obrazovanje, došlo se do podataka da su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole teško materijalno stanje u porodici, nedostatak podrške roditelja, gubljenje volje i želje za školovanjem te problemi sa zakonom.
U nešto manjem broju slučajeva navodi se i neodgovarajuće obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili vanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja od djeteta da radi i slični problemi.
- Svi navedeni razlozi dobijeni istraživanjem su ozbiljni problemi koje bi se trebalo pomno pratiti, kako u školama, tako i u ostalim nadležnim institucijama. Da bi se moglo raditi na rješavanju tih problema, potrebno je identificirati djecu i mlade koji spadaju u tu kategoriju, odnosno ažurnom bazom podataka i umreženošću institucija nadležnih za obrazovanje obezbijediti protok informacija kako bi se identificirala ova kategorija, a time i lakše djelovalo na suzbijanju problema neupisivanja i napuštanja školovanja - jedna je od preporuka studije objavljene na portalu zasvakodijete.ba

Ostale vijestiArhiva