Postoji pet mitova o evropskoj krizi, a prvi je da Evropljani nikada neće djelovati ujedinjeno.
To su tvrdnje C. Freda Bergstena, direktora Petersona instituta za međunarodnu ekonomiju i član savjetodavnog odbora američkog predsjednika za trgovinsku politiku i pregovore, čije mišljenje prenosi The Washington Post.
'Eurozona nikada neće postati Sjedinjene evropske države, a kakofonija mišljenja na evropskom kontinentu i dalje će strašiti tržišta. Ali, na ovaj su izazov zemlje eurozone odgovorile zadivljujuće brzo', piše Bergsten i podsjeća da su zemlje eurozone osnovale zajednički fond za pomoć u iznosu od skoro bilion dolara kako bi spriječile financijski kolaps slabijih članica.
'Evropska centralna banka (ECB) je izdvojila još nekoliko biliona, poput američke centralne banke Federal Reserve, te je upravo potvrdila da će učiniti sve što je potrebno da se izbjegne katastrofa', dodaje u tekstu Bergsten.
Kao drugi mit navodi bojazan da bi izlazak Grčke iz eurozone zapečatio sudbinu jedinstvene evropske valute.
'Ako Grčka izađe iz monetarne unije, to bi zapravo ojačalo valutu....kad bi se riješila Grčke, eurozona bi mogla izaći jača', smatra američki stručnjak. Također tvrdi da bi rezultat za Grčku bio potpuno haotičan da bi druge zadužene zemlje još odlučnije poradile na smanjenju svojih deficita i ubrzale reforme ne bi li izbjegle sudbinu Grčke.
Treći mit odnosi se na tvrdnju da njemački porezni obveznici nikada neće pristati na vađenje iz škripca grčkih, (ili španskih ili talijanskih) penzionera.
'Njemačka jest i biti će glavni blagajnik Evrope, kukajući i žaleći se i tražiti stroge mjere štednje i reforme, ali će uvijek 'iskeširati' koliko je potrebno da se eurozona održi....prvo, Nijemci neće riskirati da ponovo unište Evropu, a osim toga, njemački model ekonomije utemeljen na izvozu počiva na euru', ocjenjuje Bergsten.
Također ističe da su njemačke banke uvelike prisutne u zaduženim zemljama, pa će ih njemački porezni obveznici morati spašavati ukoliko to ne uspiju Italija ili Španija.
Četvrti mit koji treba srušiti, kaže autor, je tvrdnja da će se glasači pobuniti i ekstremisti ojačati ako se nastavi sa strogim mjerama štednje.
'Jedna od zapanjujućih aspekata euro krize do sada je da je politički centar opstao u svakoj zaduženoj zemlji, uključujući i Grčku gdje su glasači nakratko 'koketirali' s protivnicima mjera štednje i reformi', piše Bergsten.
Priznaje, međutim, da su Evropljani strogim mjerama štednje pridodali i mjere za poticanje ekonomskog rasta.
Peti mit govori da će kriza u Evropi ozbiljno naškoditi američkoj privredi te da bi čak mogla presuditi u američkim predsjedničkim izborima.
'Recesija u Evropi je, nema sumnje, umrtvila izvoz i smanjila korporativnu zaradu u SAD-u, oslabila zapošljavanje i poljuljala povjerenje ulagača, i možda srezala naš BDP za 1 posto. Ali nove vodeće ekonomije, predvođene Kinom i Indijom, čine polovicu svjetske privrede i nastavit će se širiti u daljnjoj budućnosti tempom od oko šest posto godišnje.
To je sporije nego prije, ali će globalna ekonomija, uključujući i američku, držati snažnim. Osim toga, SAD ima koristi od nevolja koje su snašle Evropu jer kriza svjetski kapital preusmjerava u dolar', piše Bergsten i zaključuje da su SAD, pa tako i predsjednički izbori, zaštićeni od posljedica ekonomske krize u Evropi.

Ostale vijestiArhiva