Od 1996. godine do danas u BiH je od zaostalih mina iz prošlog rata stradalo 1.686 stanovnika - U Centru BiH za uklanjanje mina kažu da je i 17 godina poslije rata ova teritorija najzagađenija minama u svijetu.
Mine su do danas usmrtile 591 stanovnika, a ostali su uglavnom trajni invalidi. Više od hiljdu ljudi ostalo je bez nogu ili ruku.

Prema nekim procjenama, gotovo milion ljudi živi u neposrednoj blizini identifikovanih ili neidentifikovanih minskih polja i njihov život svakodnevno je u opasnosti.

U Centru za uklanjanje mina navode da je pod minama trenutno 1.313 kvadratnih kilometara. Prema njihovoj procjeni, još 10.066 mikrolokacija čekaju deminere.

Ta "polja smrti" uredno su markirana žutom trakom i drugim odgovarajućim obilježjima, ali, uprkos tome, često se dešava da ih mještani uklanjaju.

Boreći se za egzistenciju svojih porodica, ulaze u minska polja da bi pripremili drva za zimu ili sakupili staro željezo za prodaju i ne razmišljaju o opasnostima koje ih tamo vrebaju praktično na svakom milimetru.

A o kakvoj opasnosti je riječ sigurno najbolje govori podatak da je do sada od zaostalih mina stradalo više od 110 deminera, iako su imali na raspolaganju kompletnu opremu, uključujući i detektore za otkrivanje mina.

Čak 46 ih je izgubilo život, a ostali su uglavnom trajni invalidi.

Ta polja smrti prepreka su i za brži ekonomski razvoj i povratak stanovnika na ta područja. Zbog minskih polja usporen je i otežan proces pronalaženja masovnih grobnica i, naravno, identifikacija žrtava minulog rata.

Strategijom protiv minskog djelovanja, koja je u BiH usvojena prije tri godine, predviđeno je da se kompletna teritorija očisti od mina do 2019. godine. Međutim, već sada je izvjesno da taj rok neće biti ispoštovan, a problem je nedostatak novca za deminiranje.

Neki demineri tvrde da je danas mnogo jeftinije očistiti od mina jedan kvadratni metar neke teritorije nego što majstori naplate postavljanje keramike po jednom kvadratnom metru.

Da bi se ispoštovao rok, potrebno je da se svake godine za tu namjenu obezbijedi 80 miliona maraka. Međutim, prema riječima portparola iz Centra za uklanjanje mina BiH Svjetlane Luledžije, obezbijedi se tek nešto više od polovine potrebnog novca.

"Uspijevali smo da godišnje prikupimo u prosjeku između 50 i 55 miliona maraka. Više od 60 posto tog novca su strane donacije, tako da se i dalje slobodno može reći da deminiranje u BiH zavisi od volje stranih donatora", rekla je za Srnu Svjetlana Luledžija.

Ona je objasnila da se deminiranjem u BiH bavi više od 30 akreditovanih organizacija. Tim poslom bavi se vojska, civilna zaštita, neke nevladine organizacije i, naravno, razna privatna preduzeća akreditovana za deminiranje.

Prema njenim riječima, BiH raspolaže i sa više od dvije hiljade akreditovanih deminera, dovoljnim brojem mašina za deminiranje, pasa obučenih za otkrivanje mina i detektora koji imaju istu namjenu, ali, uprkos ogromnom broju identifikovanih minskih polja - oni nemaju posla.

U Centru kažu da je trenutno iskorišteno manje od trećine kapaciteta. Više od četiri hiljade urađenih projekata za deminiranje u BiH čekaju donatorska sredstva i konačnu realizaciju.

Do tada su demineri prinuđeni da odlaze za poslom u Hrvatsku, u Afganistan i neke druge zemlje.

Ostale vijestiArhiva