Sudionici javne rasprave 'Projekt 'Gornji horizonti' i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve' pozvali su bh. vlasti i resorna ministarstva da obustave energetski projekt 'Gornji horizonti' te zaštite građane koji žive na području ugroženom tim projektom, kao i njihovu imovinu.
Projektom 'Gornji horizonti' predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda, radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv Trebišnjice, te izgradnja Hidroelektrane Dabar.
Time se te vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sistema, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Samo manji dio tih voda dospijeva u hidroelektranu 'Čapljina' i ulijeva se u Neretvu, istakao je u raspravi.
Sudionici rasprave zaključili su kako će izgradnja Hidroelektrane Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak žitelja tih, sada već, ugroženih područja.
Kako je istaknuto na skupu Grad Ploče ovih je dana uputio zahtjev Vladi RH i Hrvatskim vodama da iskoriste sve pravne mogućnosti i iznađu tehnička rješenja kojima će se zaštiti interesi Donje Nereve i održivost tamošnjeg postojećeg eko sustava.
Predsjednik Udruženja 'Obnova građanskog povjerenja' Stolac Amer Medar kaže kako je i međunarodnim konvencijama zabranjeno da se prevode vode iz jednog slivnog područja u drugo vodoslivno područje i da je nerazumljivo da takav pravni prijestup nitko od bh. vlasti nije uvidio.
Ocjenjuje kako prijeti velika ekološka, kulturološka i demografska katastrofa području Stoca i području doline Neretve.
Dolinu Neretve je već zahvatila katastrofa, kaže Medar, napominjući kako u Metkoviću nema više ni slatkovodne ribe, a količina Neretve koja je proticala prema jugu Hrvatske je smanjena jer su smanjeni protoci rijeka Bregave, Bune i Bunice.
U Opuzenu se u natopnim sustavima javlja sol koja ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, dok je, kaže Medar, na području stolačke općine veliki broj bušotina, odnosno crpilišta vode presušio pa je i razvoj poljoprivrede u Stocu doveden u pitanje.
Po njegovom mišljenju, nije se trebalo dozvoliti da tri godine zaredom plavi Popovo polje u koje je uloženo truda i sredstava za razvoj vočarstva i povrtlarstva, a sve to kao posljedica pretapanja vode iz Dabarskoga polja u Bilećko jezero.
'RS ne može raditi projekt bez suglasnosti vlasti u BiH pa je prema tome jedino rješenje obustavit projekt', zaključuje Medar.
Predsjednica Udruge 'Lijepa naša' iz Ploča Ana Musa smatra, međutim, kako je projekt otišao predaleko i da do njegove obustave neće doći, pa bi se trebalo fokusirati na umanjenje ekološke štete.
Ona je mišljenja kako bi trebalo obvezno uvesti upravljanje vodnim gospodarstvom FBiH, RS i RH kao jedini način da se spriječi samovolja koju, po njezinim riječima, provodi Republika Srpska.
Izrazila je zadovoljstva što je hrvatsko Ministarstvo zaštite prirode i okoliša konačno imenovalo savjetodavno stručno povjerenstvo koje će procijeniti utjecaj zahvata HE Dabar na okoliš RH.
Mišljenja je kako bi to povjerenstvo zajedno s bosanskohercegovačkim, koje još nije oformljeno, trebalo napraviti monitoring već izgrađenih objekata, locorati uočene nedostateke i dati rok za sanaciju štete na njima.
Javnu raspravu, koja je održana večeras u Mostaru, organizirali su Centar za prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje 'Obnova građanskog povjerenja' Stolac, Udruga 'Lijepa naša' iz Ploča i Građanska inicijativa 'Spasimo dolinu Neretve' iz Metkovića.
Na raspravi su bili također eminentni i priznati stručnjaci za pitanja prirodnog i kulturnog nasljeđa, odnosno Centra za prirodno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ostale vijestiArhiva