Istraživanje je provedeno 2010. godine u sedam zemalja regiona zapadnog Balkana, na uzorku od 28.000 građana, od čega 5.000 iz BiH.
Rezultate istraživanja danas su novinarima u Sarajevu prezentirali ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, predstavnik Delegacije EU u BiH Holger Schroeder i Michael Jandl iz UNODC-a.
U izvještaju se navodi da građani BiH korupciju smatraju četvrtim najvećim problemom sa kojim se suočava njihova država - nakon nezaposlenosti, rada vlada i siromaštva ili niskog standarda života.
Procenat onih koji su tokom jedne godine dali mito bio je veći u Federaciji BiH (oko 25 posto), nego u Republici Srpskoj (oko deset posto).
Više od jedanput mito je platilo 75 posto njih, a plaćali su u prosjeku 5,4 puta tokom godine, odnosno svakih osam sedmica.
Lice korupcije je veoma prepoznatljivo, ali ono u koje se vidi u BiH ima u nekoj mjeri drugačije osobine nego u drugim dijelovima svijeta. Naprimjer, korupcija je uglavnom urbani fenomen, ali u BiH, kao i u drugim državama zapadnog Balkana, skoro je isto prisutna i u ruralnim područjima.
Oko 80 posto mita u BiH daje se u gotovini, osam posto u drugim vrijednim stvarima, a preostali dio u hrani i piću. Prosječan iznos mita u BiH je 220 KM ili 112 eura. Pola slučajeva davanja mita su odgovor na direktan ili indirektan zahtjev javnog zvaničnika, a skoro 40 posto mita građani sami nude.
Potreba za ubrzanjem procedura i potreba za boljim tretmanom ili liječenjem vjerovatno objašnjavaju zašto postoji veliki broj podmićivanja u zdravstvu - više od pola građana koji daju mito (54 posto) dali su ga ljekarima, 31 posto medicinskim sestrama i 52 posto policajcima.
Oko 18 posto građana BiH ili članova njihovih domaćinstava su se prijavili za posao u javnom sektoru u periodu od tri godine prije provođenja ankete. Ali, od onih koji su dobili taj posao, skoro jedna od šest osoba (14 posto) priznaje da je dala novac, poklon ili učinila uslugu da bi osigurala dobijanje posla.
Među onima koji nisu dobili taj posao postoji rasprostranjeno mišljenje da su ključnu ulogu u procesu izbora imali prijateljstvo, rodbinske veze i mito, a samo šest posto vjeruje da je izbor obavljen prema kvalitetu.
Ministar Ahmetović je rekao da je korupcija sigurno jedna od najopasnijih socijalno-patoloških pojava, koja predstavlja prepreku zdravom i održivom društvenom i ekonomskom napretku, a vrlo često je i dio organiziranog kriminala.
"Korupcija narušava osnovne vrijednosti demokratskog i građanskog društva, ugrožava vladavinu prava i time posredno negativno utiče na stabilnost i socijalnu sigurnost", rekao je Ahmetović i dodao da je za efikasnu borbu protiv ove pojave potrebna uključenost i saradnja svih subjekata države i društva, te njihovo zajedničko djelovanje.
Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Sead Lisak izjavio je novinarima da rezultati ovog istraživanja pokazuju da je BiH "ogrezla u korupciji" i da je potreban poseban napor da bi joj se moglo uspješno suprotstaviti.
Također, naglasio je da Agencija još nije počela u punom kapacitetu.
"Razlozi za to su bili određene opstrukcije prilikom usvajanja budžeta za potrebe Agencije, a potom i oko pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Ove godine smo dobili pravilnik i budžet, koji je, istina, za 50 posto manji od onog koji smo tražili. Trenutno smo u proceduri unajmljivanja prostora za smještaj Agencije, a provodimo i konkurse za zapošljavanje", rekao je Lisak.

Ostale vijestiArhiva