Realni bruto domaći proizvod (BDP) za narednu godinu u BiH, prema projekciji Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), trebao bi rasti za jedan posto.
Ova projekcija navedena je u najnovijem finalnom izvještaju MMF-a za BiH, a nakon što je ova međunarodna finansijska institucija u okviru standby aranžmana odobrila kredit za BiH.
U izvještaju se za 2013. godinu prognozira smanjenje prihoda za 0,3, a rashoda za 0,9 posto. Vanjski javni dug, prema projekciji, trebao bi biti smanjen za jedan posto, pa bi tako u odnosu na BDP iznosio 27,2 posto.
Izvoz robe i usluga trebao bi rasti sa 5,4 milijarde na 5,8 milijardi KM, ali je, istovremeno, predviđen i rast uvoza za oko 400 miliona KM, koji bi tako trebao iznositi čak 8,9 milijardi KM, piše Dnevni avaz.
Izvršni direktori MMF-a u izvještaju su naveli da bh. vlasti trebaju raditi na donošenju ekonomskih programa, održavanju fiskalne discipline, zatim očuvanju ispravnosti finansijskog sektora te intenziviranju reformi za poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja.
'Fiskalna konsolidacija treba biti praćena racionalizacijom potrošnje, zatim stvaranjem prostora za kapitalne investicije te zaštitom najsiromašnijih kategorija stanovništva. No, važan cilj ekonomske politike također je i širenje porezne osnovice. Pozivamo vlasti da dodatno ojačaju saradnju između Centralne banke BiH i agencija za bankarstvo, kao i s drugim bankovnim supervizorima', kaže se u ovom izvještaju.
Tržište rada
Ozbiljno je upozoreno na veliku količinu neiskorištenih kredita, zbog čega se vlastima sugerira da tijesno prate kreditni kvalitet te moguće prelijevanje rizika s regionalnog na domaće tržište.
Bosna i Hercegovina mora ubrzati tempo strukturalnih reformi, zaključuju izvršni direktori MMF-a, s naglaskom da su one ključne za ekonomski potencijal. Kako su naveli, reforme za poboljšanje poslovnog okruženja te tržišta rada snažno će potaknuti aktivnost privatnog sektora i poboljšati srednjoročne izglede za rast.
Izvršni odbor MMF-a podsjetio je bh. vlasti na tri prioriteta na koja su se obavezale u okviru odobrenog standby aranžmana.
Prvi podrazumijeva poboljšanje koordinacije politike, uključujući i jačanje uloge Fiskalnog vijeća BiH. Drugi prioritet nalaže jačanje fiskalne konsolidacije, praćeno strukturalnim fiskalnim reformama. Bolja pripremljenost i planiranje za krizu, očuvanje valutnog odbora te poboljšanje otpornosti finansijskog sektora predstavljaju treći prioritet izražen u standby aranžmanu.
Stopa nezaposlenosti u porastu
Strukturalne zapreke nastavljaju kočiti učinak u privrednom sektoru, što utječe i na poslovno okruženje. Sve to obeshrabruje investitore, što rezultira padom zapošljavanja, odnosno rastućom stopom nezaposlenosti.

Ostale vijestiArhiva